Dok Hrvatska najveće vojne nabave u desetljećima provodi gotovo bez javne rasprave, jedan od najpoznatijih intelektualaca hrvatskog podrijetla upozorava na scenarij koji zvuči kao distopija, emografski nestanak zemlje. Filozof i kulturni teoretičar Boris Buden tvrdi da današnja djeca možda predstavljaju posljednju generaciju Hrvata, dok se milijarde eura troše na tenkove koji, prema njegovim riječima, “u Ukrajini ničemu ne služe”.
U razgovoru za N1 BiH, filozof i kulturni teoretičar Boris Buden iznio je jednu od najalarmantnijih analiza hrvatske demografske i političke stvarnosti do sada. Dok Europa ponovno ulazi u fazu ubrzanog naoružavanja, Buden tvrdi da Hrvatska slijepo prati taj trend, i to baš u trenutku kada se suočava s najdubljom demografskom i društvenom krizom u svojoj modernoj povijesti.
Prema njegovu mišljenju, Hrvatska kupuje oružje kao da raste i jača, dok zapravo, nestaje.
‘Za jedan tenk moglo bi se izgraditi 800 vrtićkih mjesta’
Gostujući u emisiji Izvan okvira, Buden je ukazao na drastičnu neravnotežu između vojnih investicija i potreba društva: “Amerika ima bilijun i pol dolara godišnjeg vojnog budžeta. A u principu joj vojska ni ne treba. Europa se naoružava, i Hrvatska je spremno prihvatila taj proces”, rekao je.
Posebno je kritizirao nabavu gotovo 50 tenkova Leopard, čija cijena može doseći oko 30 milijuna eura po komadu. Prema njegovu izračunu, jedan bi takav tenk mogao financirati izgradnju 800 novih vrtićkih mjesta po njemačkim standardima.
Usporedba je brutalna, jedan tenk znači 800 vrtićkih mjesta, dok 50 tenkova znače vrtići za svu novorođenu djecu u Hrvatskoj u jednoj godini. Uz to, Buden kaže da bi se svakom novom bračnom paru moglo isplatiti 50.000 eura poticaja samo od novca za tenkove.
‘Kupujemo tenkove koji u Ukrajini ničemu ne služe’
Buden je svoje upozorenje dodatno pojasnio osvrtom na rat u Ukrajini, gdje se tenkovi, tvrdi, praktički ne koriste zbog visoke ranjivosti: “Kupujemo tenkove koji u Ukrajini ničemu ne služe”, rekao je. “Ti tenkovi u Ukrajini nemaju nikakvu ulogu. Ne izvode se iz skloništa jer bi odmah bili uništeni”, dodao je.
Najdramatičniji dio Budenovog intervjua odnosio se na demografiju. Prema njemu, Hrvatska se približila točki bez povratka: “U drugoj polovici stoljeća 60 posto Hrvata bit će starije od 65 godina. Političke elite nemaju viziju za sljedeće dvije generacije”, upozorio je.
Naglasio je da su demografske politike u Hrvatskoj uglavnom deklarativne, dok se ključni uzroci iseljavanja, starenja i depopulacije ne rješavaju: “Ova djeca koja se sada rađaju. To su zadnje Hrvatice i Hrvati. Neće ih biti više“, poručio je Buden.
Tko je Boris Buden?
Boris Buden (Garešnica, 1958.) jedan je od najprepoznatljivijih intelektualaca hrvatskog podrijetla. Filozof, esejist i kulturni teoretičar, proslavio se početkom 1990-ih kao urednik časopisa Arkzin, koji je obilježio tadašnju domaću kritičku scenu.
Iako već dugi niz godina živi i radi u inozemstvu, ostao je jedan od najrelevantnijih analitičara tranzicije, postjugoslavenskih društava i političkih transformacija u jugoistočnoj Europi.
Inače, Hrvatska se i dalje bori s dubokom demografskom krizom, a najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku potvrđuju da negativni trendovi ne jenjavaju. Prema službenim brojkama, u 2023. godini rođeno je samo 32 170 djece, što je najmanje u posljednjih deset godina. Istovremeno je zabilježeno 51 275 umrlih, čime je prirodni pad stanovništva dosegnuo čak 19 105 ljudi u jednoj godini. Blagi pad rođenih nastavljen je i 2024. godine, kada je u Hrvatskoj bilo 32 069 živorođenih.
Uz negativan prirodni prirast, zabrinjava i činjenica da Hrvatska ubrzano stari. Medijalna dob stanovništva sada se kreće oko 45 godina, a udio starijih od 65 godina raste iz godine u godinu. Procjena broja stanovnika sredinom 2024. govori o 3 866 233 stanovnika, što je minimalni rast od oko 0,2 % u odnosu na godinu ranije. No demografi upozoravaju da taj rast ne dolazi od povećanog nataliteta, nego isključivo od pojačanog useljavanja, prije svega radnika iz trećih zemalja.
