Macronova vlada pred kolapsom: Broje posljednje sate, dok sindikati prijete paralizom zemlje
Krajnje nepopularni francuski predsjednik u svojoj zemlji – Emmanuel Macron – nalazi se, kao i čitava Francuska, pred novom velikom krizom za koju je teško sa sigurnošću reći čime će na kraju rezultirati.
Naime, upravo kulminira politička kriza u kojoj se očekuje skori pad vlade što bi bio težak udarac za samog Macrona, koji prolazi kroz svoj drugi i posljednji predsjednički mandat (prema ustavu se nema pravo kandidirati i treći put), ali zato itekako razmišlja o nastavku političke karijere na nekoj od vodećih dužnosti Europske unije. Ipak je on u političkom smislu još premlad za mirovinu, ali o tome – ruku na srce, da je prava i pravde na ovome svijetu, ne bi trebao odlučivati on ili stranka koju predvodi, već prije svega njegova popularnost u javnosti, među običnim građanima – biračima. Ali kako itekako znamo za „čarobne štapiće“ za dizanje razine popularnosti istrošenih političara i njihovo rado uhljebljivanje u bezbrojnim uredima u dugačkim hodnicima i labirintima službenog Bruxellesa – i za posrnulog Macrona vjerojatno će se pronaći neko mjesto, dostojno „zaslugama za opće-europsko dobro“.
Kako god bilo, dok mu zemlja stenje pod teškim političkim bremenom, a sindikati prijete masovnim prosvjedima diljem zemlje već ovoga tjedna zbog sve težeg gospodarskog stanja u zemlji i najavljenih novih nepopularnih vladinih poteza zbog čega mu prijeti sadašnji pakleni “srbijanski scenarij” protiv Aleksandra Vučića – Macron pokazuje zadivljujuću čvrstoću – ali samo po pitanju odlučnosti slanja francuskih vojnika u Ukrajinu. Naravno, pod uvjetom prethodnog postignutog mira i dobivanja američkih sigurnosnih jamstava.
Ali pustimo sada to i posvetimo se navedenim unutarnjim problemima francuskog društva i prijetećem padu vlade. U tom kontekstu objavljujemo dijelove zanimljivog analitičkog teksta s portala Telegram autorice Valentine Pavlice.
Macron: Ukrajinski saveznici dogovorili se o sigurnosnim jamstvima
Što je pozadina političke krize u Francuskoj i zašto je opasna za cijelu Europu
Vjerojatni pad francuskog premijera Françoisa Bayroua otkriva političku slabost koja će vjerojatno uzdrmati politiku te zemlje sve do predsjedničkih izbora 2027. godine, a krajnja desnica spremno će iskoristiti taj trenutak, navodi autorica pozivajući se na britanski The Guardian uoči glasanja o povjerenju francuskoj vladi koje je na rasporedu u ponedjeljak.
Dok se francuska vlada suočava s vjerojatnim kolapsom, Jonathan Denis, 42-godišnji bankovni menadžer i aktivist za zdravstvena prava, zabrinut je zbog posljedica koje će to imati na umiruće i terminalno bolesne osobe u Francuskoj. Naime, centristički predsjednik Emmanuel Macron obećao je da će potpomognuto umiranje i poboljšana palijativna skrb biti najveća društvena reforma njegovog drugog mandata, ali zakon, koji je trebao ići pred Senat sljedećeg mjeseca, sada je pod rizikom ponovne odgode.
“Bolesni ljudi koji pate i žele pomoć pri umiranju jer se ne mogu nositi s bolesti reći će da je ovo katastrofa. Ako imaju novca, morat će putovati u Švicarsku, a ako su fizički sposobni, ići će u Belgiju ili će im ljudi nasilno oduzeti život, što je nažalost često slučaj u Francuskoj”, upozorio je Denis.
Macron se obratio naciji i rekao da Europa sprema novi udar na Rusiju, ali i to što osobno ne želi
Problematičan zdravstveni sustav
Njegov otac, laboratorijski tehničar koji živi u ruralnom istočnom dijelu Francuske s terminalnim rakom, odlučio je 2008. godine okončati svoj život ilegalnom, tajnom eutanazijom. “Utapao sam se u tuzi dok sam istovremeno morao čuvati tajnu o tome kako je umro”, prisjetio se aktivist za zdravstvena prava. Denis sada vodi kampanju za potpomognuto umiranje i palijativnu skrb i predsjednik je Udruge za pravo na dostojanstveno umiranje.
Znak problematične i neujednačene francuske zdravstvene službe jest činjenica da 20 departmana diljem Francuske čak niti nema jedinicu palijativne skrbi, što je poražavajući simbol toga kako se Macron, unatoč svojim diplomatskim naporima na svjetskoj sceni, suočava s političkim zastojem kod kuće.
U ponedjeljak se očekuje da će centristički francuski premijer François Bayrou, 74-godišnji jugozapadni političar koji vozi traktor i sebe naziva graditeljem konsenzusa, biti smijenjen tijekom glasovanja o povjerenju, što će srušiti njegovu manjinsku vladu nakon samo devet mjeseci. Njegov prethodnik, desničar Michel Barnier, na toj je poziciji izdržao tek tri mjeseca prije nego što je i parlament smijenio prošlog prosinca.
Macron nakon presude Le Pen: Pravosuđe je “neovisno”
Nepopularni plan za proračun
Na prvi pogled razlog Bayrouova pada je proračun. Njegov nepopularni plan smanjenja duga od 44 milijarde eura, uključujući ukidanje dvaju državnih praznika i zamrzavanje većine socijalnih izdataka, naišao je na široko odbijanje među političarima.
No francuska politička kriza ide mnogo dublje od toga. Radi se o narušenom odnosu između naroda i njegovih političara, što će vjerojatno ugroziti politiku zemlje do predsjedničkih izbora 2027., pa čak i dalje, jer krajnja desnica ostaje snažna sila. “Postoji široki bijes prema političkim vođama za koje se smatra da ne donose nikakvu korist narodu i za koje se smatra da više igraju za svoju političku budućnost nego za budućnost zemlje”, ističe Mathieu Gallard, direktor istraživanja u Ipsos anketama. Anketa Veriana za časopis Le Figaro ovog vikenda pokazala je da samo 15 posto Francuza vjeruje Macronu da će riješiti političku krizu.
No, ne postoji očita, konsenzualna figura koja bi zamijenila Bayroua. Svaki novi izbor iz Macronovog centra ili lijevog centra mogao bi se suočiti sa sličnom sudbinom kao Bayrou. Kako se navodi u Guardianovoj analizi, predsjednik bi umjesto toga mogao raspisati prijevremene parlamentarne izbore, ali to je manje vjerojatan scenarij, a svaki glas bi mogao biti neuvjerljiv.
U međuvremenu, krajnje desna stranka Nacionalno okupljanje koristi to vrijeme za izgradnju podrške među francuskom poslovnom zajednicom, koja je sve otvorenija prema toj stranci, usred zabrinutosti zbog nestabilnosti zemlje.
Moskva o Macronovoj ideji slanja ‘mirovnjaka’ u Ukrajinu: Izgubio je doticaj s realnosti
Kriza i ljutnja hrane desnicu
Benjamin Lucas, ljevičarski zastupnik male stranke Génération.s, koja je povezana sa Zelenima, obilazio je tržnice i pripremao izborne letke u slučaju raspisivanja prijevremenih izbora u svojoj izbornoj jedinici Yvelines, zapadno od Pariza. Na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima pobijedio je kandidata krajnje desnice u svojoj izbornoj jedinici, kada je ljevica formirala savez kako bi blokirala krajnju desnicu diljem Francuske. No i taj lijevi savez sada je pod pritiskom.
“Ova kriza i ljutnja koju Francuzi osjećaju hrane krajnju desnicu. Dakle, nalazimo se u vrlo rizičnoj situaciji. Ili je ljevica ujedinjena i može zaustaviti napredovanje krajnje desnice te također pobijediti na izborima, ili smo podijeljeni i postoji strah da će Francuska jednog dana imati krajnje desnu vladu, koja bi potresla cijelu Europu”, kaže Lucas. Rekao je kako je pogrešno misliti da će pobjeda krajnje desnice u Francuskoj biti kratkog vijeka. “Pogledajte talijansku Giorgiju Meloni, koja je snažno instalirana na vlasti, i američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je ponovno izabran”, istaknuo je.
Korijen francuske političke krize seže do Macronove odluke da raspiše prijevremene izbore prošlog lipnja. Kada je izabran za predsjednika 2017. godine, imao je veliku parlamentarnu većinu za svoj pro-poslovni i proeuropski stav, ali kada je ponovno izabran 2022. godine nije uspio dobiti apsolutnu većinu, što je ograničilo njegovu sposobnost donošenja zakona. Stoga je odlučio iznenada riskirati pokušaj ponovnog osvajanja nacionalne skupštine na prijevremenim zakonodavnim izborima prošle godine.
Zoran Meter: Slijede Trumpov primjer. I ‘glavni grad’ EU-a pod vojničku čizmu. Sustav zakazao
Najavljen prosvjed s blokadama
Prosvjedni pokret održat će se sljedećeg tjedna pod nazivom “Blokiraj sve”, što bi moglo značiti barikade na cestama i blokade tvrtki tijekom uličnih prosvjeda, nakon kojih će u nadolazećim tjednima uslijediti sindikalni štrajkovi u bolnicama i željezničkim službama.
Vlada se boji ponovnog buđenja protuvladinog prosvjednog pokreta gilets jaunes, odnosno žutih prsluka iz 2018. godine i demonstracija 2023. protiv Macronovog povećanja dobi za mirovinu. I srednjoškolci su najavili blokade škola zbog zabrinutosti za obrazovanje ali i svoju budućnost. Mnogi prosvjednici koji se organiziraju online govore o ekonomskoj nepravdi. Istraživanja su pokazala da siromaštvo u Francuskoj raste.
Marion Carrel, profesorica sociologije na Sveučilištu u Lilleu, kaže kako među Francuzima postoji osjećaj “malih ljudi protiv velikih”, što je pripremama za prosvjede dalo “predrevolucionarnu atmosferu”, čak i ako se vjeruje da neće svi koji se bore za preživljavanje izaći na ulice. “Ljudi su jako bijesni zbog toga što ih se ne sluša i osjećaju da politika ne vodi nikamo”, kaže profesorica.
Zoran Meter: Slijede Trumpov primjer. I ‘glavni grad’ EU-a pod vojničku čizmu. Sustav zakazao
Macron ne razmišlja o ostavci
Macron je isključio mogućnost svoje ostavke jer je previše toga na kocki na međunarodnoj sceni s Ukrajinom i Bliskim istokom. No, pozivi na njegov odlazak dolaze ne samo od ljevice Jeana-Luca Mélenchona, već i od nekih s tradicionalnije desnice.
Političari sa svih strana smatraju da im je jedina nada obuzdati bijes građana. Béatrice Bellay, socijalistička zastupnica na otoku Martiniqueu, gdje su se održali prosvjedi zbog visokih troškova života, s cijenama daleko većim nego u kontinentalnoj Francuskoj, kaže da “postoji nešto u općoj atmosferi, ne samo u Francuskoj, već globalno”.
“Neka vrsta hladnog bijesa jer ljudi vide ultra-slobodnotržišni kapitalistički sustav koji gazi ljude i čini im život preživljavanjem. Postoji osjećaj nepravde i da nešto nije u redu sa sustavom.”
Tjedna analiza Zorana Metera: Kruta politika grube sile dovela do geopolitičke katastrofe
