Nedavno smo objavili izvrsnu analizu o planovima Europske komisije i mogućim posljedicama po Europsku uniju ukoliko se ti planovi oživotvore tj. pretoče u stvarnost. Riječ je o pokušajima pronalaska određenog “pravnog okvira” koji bi omogućio kreditiranje Ukrajine ruskim državnim rezervama pohranjenim u financijskim ustanovama EU-a, prije svega u belgijskom depozitaru Euroclear.
Kako nikakvi pravni okvir za tako nešto ne postoji, bio bi to presedan s golemim rizicima i isto takvim mogućim štetnim posljedicama. Jer ovdje nije riječ o sredstvima koja su dobivena iz dobiti na glavnicu ruskih depozita i koja se već koriste bez ruskog odobrenja (ne zadire se u glavnicu), već upravo o glavnici.
Danas se, između ostalog, o ovoj temi razgovara na summitu Europske unije u danskom glavnom gradu – Kopenhagenu. Prije negoli će početi razgovori zanimljiv tekst na tu temu objavio je portal Euractiv, kojeg prenosimo u cijelosti.
Kako ukrajinska kriza gura Europu u financijski hazard i krah liberala na vlasti
Bruxelles ima pravno “ispravnu” osnovu
Bruxelles ima pravno “ispravnu” osnovu za korištenje stotina milijardi eura vrijedne imobilizirane imovine ruske središnje banke za financiranje takozvanog “reparacijskog kredita” Ukrajini, izjavila je u srijedu predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
Govoreći uoči sastanka čelnika EU u Kopenhagenu, von der Leyen je rekla kako “postoji sve veći konsenzus” u glavnim gradovima EU da bi Moskva, a ne europski porezni obveznici, trebala financirati ratne napore i obnovu Kijeva.
„Rusija je počinitelj, ona je prouzročila štetu i mora biti pozvana na odgovornost“, rekla je predsjednica Komisije novinarima. „Mislim da sada imamo dobar pravni način da to učinimo.“
Njezine su primjedbe ponovila Kaja Kallas, najviša diplomatkinja EU-a, koja je rekla da je „osnovno načelo međunarodnog prava da morate pokriti štetu koju ste prouzročili“.
Plan koji je von der Leyen najavila u svom glavnom godišnjem govoru o stanju Unije ranije ovog mjeseca, a koji bi europska komisija imobilizirala, uključio bi do 170 milijardi eura imovine ruske središnje banke kako bi podržala kolosalne proračunske potrebe i obnovu Kijeva.
Ključno je da shema nastoji „mobilizirati“ sredstva Moskve bez utjecaja na njihovo „vlasništvo“ – čime tehnički ne uspijeva ostvariti jednostranu eksproprijaciju, što riskira kršenje suverenog imuniteta imovine zajamčenog međunarodnim pravom.
Prijedlog Komisije podržavaju Njemačka i mnoge istočnoeuropske zemlje, ali ga je oštro kritizirala Belgija, koja je zabrinuta da bi nezakonita upotreba imovine mogla izazvati masovni odljev kapitala investitora iz Europe.
Euroclear, klirinška kuća sa sjedištem u Bruxellesu, drži veliku većinu od 200 milijardi eura vrijedne imovine koju je EU zamrznula ubrzo nakon potpune invazije Moskve u veljači 2022.
Luksemburški premijer Luc Frieden, čija zemlja također posjeduje neka ruska suverena sredstva, ponovio je zabrinutost Belgije uoči sastanka u srijedu.
„Ne možete tek tako lako preuzeti ono što pripada drugoj državi“, rekao je Frieden. Dodao je da prijedlog postavlja „čitav niz pitanja“ na koja „želi dobiti odgovore“, uključujući i to kako bi se zajam vratio ako Rusija na kraju ne plati odštetu Kijevu. „Svi prijedlozi su dobrodošli, ali prvo moramo osigurati da ovo funkcionira i u praksi i tko je na kraju dana za to odgovoran“, rekao je Frieden.
Analiza govora Ursule von der Leyen: Legitimacija nesposobnosti sadašnje europske vlasti
Inicijativu podržali Macron i Plenković
Međutim, u velikoj pobjedi za Komisiju, francuski predsjednik Emmanuel Macron – koji se čvrsto protivio oduzimanju imovine – izrazio je podršku prijedlogu. „Poštovat ćemo međunarodno pravo“, rekao je Macron. „Ono na čemu je Komisija radila… je vrlo dobra stvar.“
Hrvatski premijer Andrej Plenković također je izrazio uvjerenje da se ruska imovina može koristiti na pravno ispravan način, iako je naglasio da glavni gradovi EU-a još uvijek čekaju „konkretan pravni prijedlog“ Komisije. „Naravno, moramo uzeti u obzir interese Belgije i tvrtke koja je tamo prisutna, Eurocleara“, rekao je hrvatski predsjednik vlade.
Kallas je, međutim, pokušala umanjiti zabrinutost – koju su izrazile i Belgija i Europska središnja banka – da bi shema mogla predstavljati rizik za financijsku stabilnost eurozone.
„Ako ne započnete rat protiv druge zemlje, onda ste izvan rizika, i mislim da većina zemalja, većina ljudi, većina tvrtki u svijetu, neće započeti ratove protiv drugih zemalja“, rekla je.
Belgijski premijer Bart De Wever – koji je prošli tjedan rekao da se plan Komisije „neće dogoditi“ – nije razgovarao s novinarima prije sastanka.
Zoran Meter: U povijesti nije bilo veće, gluplje i kratkovidnije strateške greške od ove europske
