Centar za razvoj medija i analize (CRMA) i Udruženje Umbrella u Europe House u Sarajevu predstavio je Rezultate pilot mobilne aplikacije Press alert u okviru projekta „Efikasna zaštita i brza podrška medijima“. Aplikacija je razvijena uz podršku Europske unije u Bosni i Hercegovini, a razvila ju je kompanija App Impact, piše Žurnal.
CRMA je u proteklih nekoliko godina radila s medijskom zajednicom i sagledala njihova osobna iskustva, saslušala prijedloge i sugestije novinara, otvorila dijalog s institucijama za provođenje zakona i ostvarila kontakt sa 17 institucija, uglavnom tužiteljstava i policijskih agencija, uključujući i Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice. Nakon višemjesečnih aktivnosti, izrađena je mobilna aplikacija koja omogućava brzo prijavljivanje različitih vrsta napada i prijetnji.
Aplikacija uključuje funkciju „crvene tipke/tastera“ za hitne situacije, s integracijom lokatora i kamere, čime se brzo alarmiraju policija, tužiteljstva, medijska zajednica i javnost.
Aplikacija je razvijena po najstrožim standardima zaštite osobnih podataka i multijezična je – može se koristiti na bilo kojem jeziku. Kao alat prilagodljiva je različitim kontekstima i sredinama.
”Ideju za aplikaciju dobili smo nakon napada na novinare Nikolu Moraču i Aleksandra Trifunovića. Bio je to još jedan u nizu ataka na novinare u BiH, a sve kao posljedica kontinuirane hajke na kolege. Svakim svojim istupom i govorom u javnosti ovdašnji političari se trude da za svoje vlastite propuste, kriminal i korupciju okrivljuju novinare jer obavještavaju javnost o svemu tome. Svaki njihov govor je otvaranje sezone lova na neposlušne medije. Nakon takvih izjava opasnost da neko napadne novinara nije samo prijetnja nego izvjesnost”, rekao je Eldin Karić, direktor CRMA-e.
Karić Je dodao da Press Alert CRMA predstavlja zahvaljujući predstavnicima Delegacije Europske unije u BiH, koji su prepoznali važnost i neophodnost ovakvog alata u zaštiti novinara i podržali ovaj projekt:
”Cilj ovog projekta je od početka bio da kreiramo alat koji će novinarima pružiti osjećaj da nisu sami i kako postoji način da im se pomogne u nevolji. Kroz realizaciju ovog projekta prepoznali smo druge osobe i kontakt točke u tužiteljstvima i policijskim agencijama koji su opet kroz projekte drugih organizacija kreirali mrežu pravne pomoći i zaštite za novinare. Ako na sve ovo dodamo samu aplikaciju, onda bez imalo skromnosti mogu reći da smo napravili vrlo kvalitetan projekt pomoći novinarima u nevolji”, rekao je Karić.
Aurelie Valtat, šefica odsjeka za europske integracije, politička pitanja, štampu i informiranje pri Delegaciji Europske unije u BiH, podsjetila je na važnost slobode medija za europske integracije.
”Uočavamo da je istraživačko novinarstvo u BiH ugroženo, broj napada i slučajeva protiv novinara je u porastu. Kada sam razgovarala s kolegama u Banjoj Luci rekli su mi da su jako zabrinuti za vlastitu sigurnost, a to je neprihvatljivo za državu koja želi da postane članica EU. Motrit ćemo situaciju, a cijenimo posvećenost svih medijskih radnika i organizacija civilnog društva, jer je za to potrebno mnogo hrabrosti, a mi vidimo da je imaju.”
Upozorila je i na usvajanje zakona u Republici Srpskoj koji su dodatni pritisak na medijske radnike u tome entitetu.
Kako je rečeno na panel diskusiji tijekom događaja, Tužiteljstvo KS-a je prvo tužiteljstvo koje je uspostavilo mehanizam kontakt točke s novinarima i tome je dat prioritetni status. Taj mehanizam uspostavljen je u ožujku 2022. godine a kako je naveo Darko Martinčević, tužitelj-kontakt točka za sigurnost novinara, Tužiteljstvo KS, od tada do danas bilo je 27 prijava u kantonu. Većina predstavlja online uznemiravanje i govor mržnje, koje je teško podvesti pod kazneno djelo ugrožavanje sigurnosti i omogućilo dalje procesuiranje, pa je i to dodatni problem.
Igor Ličina, oficir za ljudska prava, OSCE, naveo je da je, prema njihovoj evidenciji, zabilježen blagi pad prijavljenih slučajeva u BiH, jer su u 2023. prijavljeno 53 različitih vrsta napada a u 2024. 33. Međutim, tokom diskusije se moglo čuti i da se novinari sve rjeđe odlučuju na prijave, pa je i to mogući razlog za ovakav statistički rezultat.
Mirela Porobić, pravnica Udruženja CRMA, upozorila je da je suradnja s institucijama često izazovna i da je put od prijave do rezultata za novinare dosta kompliciran i administrativno izazovan. Ona je podcrtala kako će ova aplikacija biti pomoć novinarima jer iza nje stoji i pravnik koji će pregledati prijave i procijeniti jesu li utemeljene, te ako jesu, proslijediti ih institucijama. Tako će se, osim pomoći novinarima, preduprijediti i eventualne zloupotrebe aplikacije. Namjera svakako, kaže, nije zatrpati institucije predmetima.
Iz VSTV-a ipak kažu da je u prošloj godini zabilježeno 36 slučajeva. Ovu statistiku je iznijela Marjana Popović, glasnogovornica VSTV-a, a da je najveći broj u Tužiteljstvu KS-a. Tri predmeta su registrirana u Banjoj Luci, dva u Doboju, četiri u predmetu, jedan predmet pred Republičkim tužiteljstvom. U Distriktu Brčko i USK po šest predmeta i u SBŽ jedan.
”Neki novinari su spremniji da prijave i uđu u proces. Moraju dati detaljan iskaz u policiji, pa pred tužiteljem, kako bi doživjelo svoj epilog na sudu. Udruženje BH novinari i delegacija EU u BiH, OSCE misija, zajedno sa VSTV-om su ušli s emocijama u cijeli proces jer je to bio prilično kompliciran period za novinare, posebno na području Banje Luke. Nedugo poslije konferencije iz aprila 2023. uspjeli smo realizirati zaključke koje smo imali na toj konferenciji.”
Četiri su osnovna koraka koja se sada planiraju poduzeti kako bi upotreba aplikacija bila što efikasnija. Prvi je institucionalna potvrda za primjenu aplikacije, kako bi prijave putem aplikacije u institucijama bile prepoznate kao i drugi kanali prijava. Potrebno je osigurati ljudske resurse za upravljanje prijavama, zatim osigurati tehničke resurse za rad aplikacije i, na kraju, promovirati aktivno korištenje aplikacije.
U okviru navedenog projekta „Efikasna zaštita i brza podrška medijima“ („Effective protection of and rapid support to media“) održane su tri fokus grupe s novinarima i predstavnicima medija i medijskih organizacija.
Tijekom fokus grupa održanih u Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru, novinari su ukazali na brojne konkretne primjere napada i prijetnji. Novinari u BiH suočavaju se s raznim oblicima zastrašivanja i prijetnji, dok institucionalna reakcija često izostaje ili je nedovoljna za efikasnu zaštitu medijskih radnika. Ne smijemo zanemariti ni one druge pritiske, kao što su SLAPP tužbe ili onemogućavanje obavljanja novinarskog poziva kroz nedostavljanje informacija ili onemogućavanje prisustva konferencijama za novinare.
Usprkos postojanju zakona o slobodi pristupa informacijama, podaci i iskustva novinara pokazuju da je primjena ovog prava ograničena. Novinari i dalje nailaze na značajne prepreke u dobivanju informacija od javnog interesa. Ograničen pristup informacijama direktno otežava ili u potpunosti onemogućava rad istraživačkih novinara i uskraćuje pravo javnosti da bude adekvatno informirana o radu institucija i trošenju javnih sredstava. Mediji u BiH suočavaju se i s ekonomskim pritiscima i hakerskim napadima.
Ekonomski pritisci su različiti, ali trenutačno najdrastičniji su oni u RS koji se ogledaju u primjeni novog „Zakona o agentima stranog utjecaja“ koji prijeti da ugrozi istraživačke medije i njihovo financiranje.
Pored toga, sudionici fokus grupa su govorili i o pritiscima u formi prinude, gdje im se nude različite usluge i novac, ako prestanu da izvještavaju o pojedinim ilegalnim aktivnostima. Ovo u kombinaciji sa spomenutim SLAPP tužbama predstavlja sustavni problem za čije rješenje je neophodna zakonska i institucionalna podrška.
Ekonomski pritisci, poput nuđenja mita, su koruptivni mehanizmi koji direktno ugrožavaju integritet i nezavisnost novinara, posebno u manjim sredinama gdje su novinari podložniji takvim pritiscima. Ovi pritisci, iako možda manje vidljivi od fizičkih napada, sustavno podrivaju financijsku održivost i uređivačku nezavisnost medija, što dugoročno slabi medijsku scenu i otežava profesionalan rad novinara.
Tijekom realizacije projekta „Efikasna zaštita i brza podrška medijima“ otvoren je dijalog s donositeljima odluka, institucijama i tijelima nadležnim za provođenje zakona i osiguranje sigurnog okruženja za rad novinara i podršku medijskim slobodama. Obavljen je niz konzultativnih sastanaka s predstavnicima nadležnih ministarstava unutrašnjih poslova, predstavnicima tužiteljstava, ministarstva u čijoj nadležnosti je zaštita ljudskih prava, te međunarodnih institucija (EU i Vijeće Europe). Tom prilikom je pored predočavanja projekta i prezentacije aplikacije prikupljeno značajno iskustvo, te su se razmijenile relevantne informacije koje u bitnome definiraju trenutačno stanje medijskih sloboda i zaštite novinara u Bosni i Hercegovini.
Tako su, između ostalih, održani i sastanci s misijom EU i Vijećem Europe, s predstavnicima Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV), predstavnicima Federalnog ministarstva unutarnjih poslova (FMUP), MUP Kantona Sarajevo, Policija Brčko Distrikta, Tužiteljstvo BiH, Županijskog tužiteljstva Srednjobosanske županije, Okružno javno tužiteljstvo u Istočnom Sarajevu, Županijsko tužiteljstvo Zapadno- hercegovačke županije, Kantonalno tužiteljstvo Zeničko-dobojskog kantona, Okružno javno tužiteljstvo u Trebinju, Okružno javno tužiteljstvo u Banjoj Luci, Tužiiteljstvo Kantona Sarajevo, Tužiteljstvo Brčko distrikta, Okružno tužiteljstvo u Doboju, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine.
