Na dnu mora, blizu Kamenjaka, nedaleko od rta Franina, leži brod koji je zadesila nesretna sudbina. Godinama čuva svoju povijesnu tajnu na dubini od 23 metra.
Jesu li ovom velikom drvenom jedrenjaku sudbinu skrojili nevrijeme, vjetar, visoki valovi ili pak gusari koji su ciljali njegovo blago? Odgovore pokušavaju otkriti istraživači iz Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru.
U potragu kreću s iskusnim roniocima. Ovo im nije prvi zaron – već su prije pet godina zaronili u njegovu povijest i počeli istraživati brodski teret.
– Za taj se brod zna još od šezdesetih godina. Pronašli su ga lokalni ronioci, a informacija je došla do Ministarstva kulture, koje je potom provelo postupak zaštite i registracije brodoloma kao kulturnog dobra. No očito je da se to nalazište desetljećima pljačkalo i da su se predmeti odnosili. Danas nemamo potpuni uvid u sve što je s broda odneseno – ispričao je za HRT Luka Bekić, voditelj istraživanja iz zadarskog Centra.
Dodaje da je na temelju izrađenih nacrta otprilike polovica brodske drvene konstrukcije očuvana.
– Brod je očito bio poprilično velik. Vjerojatno je plovio i Atlantikom, pa vjerujemo da je bio duži od dvadeset metara – kaže Bekić.
Svaki novi zaron donosi iznenađenja. Mulj i pijesak stalno zatrpavaju ono što je prethodno očišćeno, ali tim je uporan i sve je bliže otkrivanju stvarne slike. Nove bigote (drveni elementi brodske opreme) dokazuju da su na pravom tragu.
– To su drveni elementi u funkciji opreme broda. Dolaze u paru, izrađene su od drva, imaju tri rupe i kroz njih su provučeni konopi kojima se zatežu jarboli jedrenjaka – pojašnjava Maja Kaleb, voditeljica Odjela edukacije i dokumentacije Centra.
– Kolege trenutno iskopavaju novi dio broda i danas su pronašli još dvije bigote. Zasad ih imamo šest. Četiri su iste dimenzije, a dvije nešto manje. Nadamo se da je riječ o višejarbolnom brodu pa bi te manje bigote mogle pripadati drugom jarbolu – dodaje Kaleb.
Brod je prevozio vrijedan teret
Zna se da je brod prevozio vrijedan teret. Među ostalim, pronađeno je dvanaest mjedenih truba s kraja 16. stoljeća. U ostatku svijeta poznato je još samo osam takvih instrumenata.
– Trube su bile prevožene u dijelovima. Cijevi i usnici, odnosno pisci, bili su odvojeni. Na temelju toga smatramo da ih je bilo najmanje dvanaest. Natpisi na njima pokazuju da je polovica izrađena u Strasbourgu, a druga polovica u nizozemskom Leidenu – kaže Bekić.
Među otkrivenim predmetima nalaze se i staklene zdjelice crvene boje te velik broj perlica raznih boja. Svi predmeti, kao i dijelovi broda, pažljivo se konzerviraju i čiste od mora, soli i hrđe.
– Predmeti koje smo pronašli izuzetno su zanimljivi. Svaki priča svoju priču – ističe Roko Surić, voditelj Odjela prezentacije u Centru.
– Topovi na morskom dnu najimpresivniji su. Cijeli koncept je da ih ostavimo na dnu mora kako bi i dalje bili vidljivi. Prije toga moramo ih restaurirati i konzervirati. Metalne predmete treba očistiti od korozije, a ostale desalinizirati, odnosno izvući sol iz njihove strukture kako bismo mogli pravilno rekonstruirati priču koju ti predmeti nose. Nakon toga idu na izložbe i u publikacije – objašnjava Surić.
Dok istraživanja traju, ronjenje na ovoj lokaciji strogo je zabranjeno. Zaroni su dopušteni isključivo uz koncesiju Ministarstva kulture i medija.
– Nemojte mu se približavati. Ako negdje u moru primijetite nešto što bi moglo biti neistraženo arheološko nalazište, obavijestite Ministarstvo kulture i medija ili lokalni arheološki muzej – poručuju iz Centra.
D.G.
