Bivši peruanski predsjednik Alberto Fujimori, koji je vladao Peruom čeličnom šakom tijekom 1990-ih, preminuo je u 86. godini u Limi nakon dugotrajne borbe s rakom. Njegova smrt izazvala je podijeljene reakcije u zemlji. Pristaše ga slave kao lidera koji je spasio Peru od terorizma i kaosa, dok protivnici podsjećaju na njegove zločine i autoritarne metode. Mnogi smatraju da je upravo njegova vladavina otvorila put za ekonomski rast Perua, ali i dovela do ozbiljnih posljedica po demokratske institucije zemlje.
Fujimori je preuzeo vlast u trenutku kada se Peru suočavao s ozbiljnim gospodarskim i društvenim krizama. Inflacija je bila visoka, gospodarstvo je stagniralo, a zemlju su destabilizirale ljevičarske gerilske skupine. Tijekom njegovog predsjedničkog mandata, Fujimori je uspio slomiti te pokrete i stabilizirati gospodarstvo provodeći radikalne ekonomske reforme. Njegove metode koje su pritom korištene često su bile brutalne, uključujući masovne likvidacije i prisilne nestanke.
Jedan od najpoznatijih trenutaka njegove vladavine bio je dramatičan završetak talačke krize u japanskom veleposlanstvu u Limi 1997. godine, kada su pripadnici gerilskog pokreta Tupac Amaru zauzeli veleposlanstvo i držali taoca četiri mjeseca. Fujimori je tada poslao elitne snage koje su oslobodile sve taoce, a pobunjenici su bili likvidirani. Ovaj događaj pridonio je njegovoj popularnosti, ali je također označio početak njegove političke propasti.
Ostavka faksom
Njegova vladavina završila je 2000. godine usred skandala s podmićivanjem i korupcijom, u koje je bio upleten njegov šef obavještajne službe Vladimiro Montesinos. Nakon što su procurile videosnimke koje su prikazivale Montesinosa kako podmićuje političare i medije, Fujimori je pobjegao u Japan, odakle je podnio ostavku faksom. Godinama kasnije uhićen je u Čileu i izručen Peruu, gdje je 2009. osuđen na 25 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti, uključujući odgovornost za masakre civila tijekom vladinih antiterorističkih operacija.
Fujimori je pušten iz zatvora u prosincu 2023. iz “humanitarnih razloga zbog narušenog zdravlja”, kako je navela aktualna desničarska vlada, koja je na tu poziciju instalirana vojnim udarom 2022., nakon čega je tisuće građana izašlo na ulice. Dogodilo se nekoliko masakra, s ukupno 70-ak mrtvih, a prosvjedi su konačno ugušeni prošle godine. Nakon toga je režim privatizirao rudnike litija i dozvolio raspoređivanje američkih trupa s više tisuća vojnika u zemlji.
“Iz predsjedništva republike izražavamo zabrinutost za zdravlje bivšeg predsjednika Alberta Fujimorija i želimo mu brz oporavak. Njegovoj obitelji izražavamo našu solidarnost i snagu”, poručio je režim jučer, prije vijesti o smrti.
Insane: Peru’s unelected US-backed right-wing coup regime published a message of support for fascist ex dictator Alberto Fujimori, who just died.
Fujimori committed genocide against Indigenous people. He was imprisoned for crimes against humanity. But the coup regime freed him. https://t.co/JJul40bEAc
— Ben Norton (@BenjaminNorton) September 12, 2024
Obnova nasljeđa
Nakon objave vijesti o njegovoj smrti, ispred njegove kuće okupili su se pristaše uzvikujući “El chino nije umro! El chino je prisutan!”, aludirajući na nadimak koji je dobio zbog svog japanskog podrijetla. Njegova kći Keiko Fujimori, koja je nekoliko puta neuspješno pokušala postati predsjednica, u srpnju je najavila da će se ponovno kandidirati na izborima 2026. godine, što mnogi vide kao pokušaj obnove političkog nasljeđa svog oca.
Skandal trese južnoameričku naciju: Predsjednica Perua na ispitivanju zbog sumnjivog bogaćenja