Preminuo je Slaven Sumić, jedan od osmorice umjetnika koji su Peristil obojali u crvenu boju 11. siječnja 1968. godine. Svojim činom željeli su iskazati svoje nezadovoljstvo tadašnjom umjetničkom, ali i političkom scenom.
Početkom 1968. godine, preciznije 11. siječnja, Peristil, središnji trg Dioklecijanove palače, osvanuo je obojan u crvenu boju. Nakon prvotnog šoka građana, nije bilo teško pronaći skupinu od nekoliko studenata koji su to jutro prolili tridesetak litara boje na spomenuti trg. Splitski studenti pažljivo su se pripremali za ono što će kasnije biti prepoznato kao prva umjetnička intervencija na ovim područjima.
Tekst se nastavlja nakon oglasa
Prema navodima iz članaka objavljenih dan kasnije, neki od aktera bili su Slaven Sumić i Pavle Dulčić, studenti pedagoške akademije likovnog smjera, Radovan Kegej te još petorica mladića od kojih su trojica učenici Škole za primijenjenu umjetnost. Studenti su se pripremali u napuštenom potkrovlju u ulici u neposrednoj blizini Peristila (Andrije Alešija broj 6), što im je omogućilo brzo bježanje s mjesta ”zločina” i skladištenje boje koju je, po svjedočenju ostalih, Pavle Dulčić kupovao nekoliko tjedana za redom u manjim količinama, kako ne bi bio sumnjiv trgovcima. Revolucionarnost toga događaja vidljiva je u njenom današnjem priznanju, ali i činjenici da je grupa studenata bila kažnjena i zatvorena u jednom galerijskom prostoru na nekoliko sati, nakon čega su i očistili crvenu boju sa samog trga.
Dan nakon, 12. siječnja, novinski su naslovi bili puni osude za ono što se inicijalno smatralo činom vandalizma nad javnim prostorom. Prva ideja je bila crvenom bojom intervenirati u Narodni trg, popularnu ‘Pjacu’, a postojale su i rasprave u vezi boje. U jednom se trenutku čak javila ideja o bojanju Peristila u uzorak šahovnice, što bi bilo možda i mnogo provokativnije, ali je odabrana crvena kao boja koja nosi revolucionarne konotacije.
“U to vrijeme bili smo bradati, kosati, neregularni, izdvojeni. Hajmo reći ukratko, onda su nas progonili, a danas nas slave. Bili smo izvan uobičajene kolotečine gdje se sva umjetnost provlačila kroz sustav, dok smo mi bili izvan sustava”, kazao je 2018. godine za Novosti Slaven Sumić.
Kliknite za pregled
Moja reakcija na članak je…
