Od 2021. Poljska je postavila graničnu ogradu opremljenu modernom tehnologijom nadzora kako bi spriječila ulazak ljudi iz Bjelorusije. Aktivisti za ljudska prava optužuju graničare da prakticiraju strategiju “odbacivanja”.
Debeli betonski blokovi zatvorili su pristupnu cestu graničnom prijelazu Polowce-Peschatka u sjeveroistočnoj Poljskoj. Svaki je težak 1,7 tona. “Ni dva tenka ih ne bi mogla odmaknuti”, kaže ponosno jedan poljski graničar dopisniku njemačkog Deutsche Welle-a Između betonskih barijera razapeta je velika površina bodljikave žice. Iza je uska staza koja vijuga duž granične ograde visoke 5,5 metara. Kamere, toplinski senzori, podzemni kablovi – granica je digitalizirana i dobro opremljena. Službeno, ovdje više nitko ne može prijeći granicu. Kontrolna točka je zatvorena od ljeta 2023.
Granična ograda duga 186 km
Poljska je reagirala na sve veći broj ljudi koji ilegalno pokušavaju prijeći granicu s Bjelorusijom od kolovoza 2021. izgradnjom ograde s elektroničkim sustavom nadzora koja se proteže preko 186 kilometara. Varšava smatra se da je migrante i izbjeglice poticao i podržavao bjeloruski režim, jednom od najbližih partnera Rusije.
“Najveća prijetnja s kojom se trenutno ovdje susrećemo je neregularna migracija koju dirigira Bjelorusija”, rekao je pukovnik Andrzej Stasiulewicz, zamjenik zapovjednika Divizije granične straže Podlaski. Objasnio je da su ljudi legalno stigli u Bjelorusiju iz Afganistana, Sirije ili Iraka, a zatim su odvođeni do granice s Poljskom za 8000 do 12 000 dolara. Stasiulewicz je upotrijebio snimke nadzornih kamera kako bi pokazao dopisnicima kako to funkcionira u praksi. Na jednoj se vidi kako bjeloruski časnik noću ostavlja grupu ljudi, direktno na granici, na mjestu gdje postoji samo bodljikava žica. Drugi video prikazuje ljude s bjeloruske strane granice kako bacaju kamenje i grane na graničnu ogradu. “Bjelorusija želi da situacija eskalira”, rekao je Stasiulewicz i dodao: “Želimo deeskalirati”.
Aktivisti kritiziraju tampon zonu
Pomaže li ograda? Da, rekli su poljski graničari. Također su pohvalili tampon zonu koja je uspostavljena u pograničnom području. Cilj je spriječiti trgovce ljudima da se približe granici i pokupe migrante na dogovorenim sastajalištima. Organizacije za ljudska prava kritizirale su tampon zonu, rekavši da im također otežava pristup ljudima koji bi mogli ostati u šumi zbog ozljeda ili bolesti i kojima je potrebna medicinska pomoć. Bilo je ponovljenih pokušaja rezanja dijelova ograde.
Brigadni general Robert Bagan, glavni zapovjednik Poljske granične straže, uzeo je malu tanku pilu koja je bila zaplijenjena na granici i objasnio da bi se ograda mogla prerezati na šest dijelova ako bi se koristili veći uređaji za rezanje i da bi trebalo za to oko osam minuta.
Prošle je godine gotovo 30 000 ljudi pokušalo prijeći granicu s Poljskom iz Bjelorusije, unatoč modernizaciji barijera i ograde. Prema službenim podacima, više od 2685 osoba zatražilo je azil. U Polowceu je uspostavljen centar za obradu zahtjeva. Tamo živi mala obitelj s kutkom za igru za djecu. Ali većina onih koji dolaze ovamo su muškarci koji putuju sami.
Organizacije poput Amnesty Internationala optužile su poljske vlasti za kršenje ljudskih prava izbjeglica i migranata i kritizirale “vraćanje” u Bjelorusiju. “Okrutno je, opasno i očito protuzakonito gurati ljude natrag u guste šume na niskim temperaturama”, rekla je za DW Ruth Tanner, zamjenica ravnatelja regionalnog ureda Amnesty Internationala za Europu. Rekla je da je Poljska prema međunarodnom pravu obvezna ispitati slučajeve svih ljudi pojedinačno.
Polish border guards published a video showing the Belarusian military helping migrants to cross the border.
The video was made on October 26 using a quadrocopter near the Svislach river in the area of Babrouniki.
1/2 pic.twitter.com/TFXfTFH7C9— Belarusian Hajun project (@Hajun_BY) October 27, 2022
Poljski graničar: Pokušavaju ponovno dok god imaju novca
Poljska vlada i graničari na sjeveroistoku Poljske odbacili su kritike. “Definirajte preciznije što su ‘odbacivanja’”, rekao je Maciej Duszczyk iz poljskog Ministarstva unutarnjih poslova na upit. Kad su ga pritisnuli, brigadni general Bagan rekao je za DW da je svaki granični stražar dužan pitati ljude koji ulaze u zemlju traže li azil. “Ali ako ljudi kažu ‘ne’ jer ne žele ostati u Poljskoj, onda ih vratimo natrag”.
Objasnio je da su usmjereni natrag na bjeloruski teritorij kroz vrata u graničnoj ogradi i rekao da nema drugog načina. Rekao je da je već godinama nemoguće surađivati s vlastima u Bjelorusiji. Rekao je da su oni koji su vraćeni pokušaju ponovno ući “prije ili kasnije, dok god imaju dovoljno novca”. Istaknuo je da su presudan faktor, osim novca, i vremenske prilike, te da će broj ljudi koji pokušavaju prijeći granicu vjerojatno ponovno porasti od ožujka, kada bude toplije.
Baltičke zemlje kreću graditi zid i utvrde na granici s Rusijom i Bjelorusijom
