Moskva će očito morati pričekati neke druge francuske izbore, iako bi ukrajinski rat do tada već mogao biti svršena stvar. Ali u velikoj i opasnoj “igri” između Rusije i Zapada, ukrajinski rat, iako vrlo važan, ipak je samo njezin jedan dio u odnosu na aktualne globalne procese koji mijenjaju svijet
Francuska krajnja ljevica osvojila je najviše zastupničkih mjesta u drugom krugu parlamentarnih izbora održanih u nedjelju, prema gotovo konačnim rezultatima, neočekivano porazivši zahuktali val krajnje desnice, ali ne uspjevši osvojiti većinu.
Ljevičarska koalicija Nova narodna fronta (NFP), predvođena svojim najistaknutijim političarom Jean-Luc Mélenchonom, osvaja najviše mjesta u drugom krugu glasovanja, dok je krajnje desno Nacionalno okupljanje (RN) na čelu s Marine Le Pen završilo na trećem mjestu, neznatno iza centrističke koalicije Ansamble koju je formirao aktualni predsjednik Emmanuel Macron, objavile su vodeće agencije za ispitivanje javnog mišljenja.
Prema procjeni IFOP-a za televizijsku kuću TF1, NFP bi mogao osvojiti između 180 i 215 mjesta u parlamentu u drugom krugu glasovanja. Anketa Ipsosa za France TV projicira da bi ljevičarski blok mogao osvojiti između 172 i 215 mjesta.
Macronov centristički blok bio je tijesno ispred stranke RN u borbi za drugo mjesto. Za apsolutnu većinu u Nacionalnoj skupštini, donjem domu francuskog parlamenta, potrebno je osvojiti 289 zastupničkih mjesta.
Macronov novi ‘ruski rulet’. Plenković bi mu mogao zapjevati tužaljku
Prijetnja političke paralize
Rezultat je ostavio Francusku suočenu s visokim izgledima zaoštrenog parlamenta i zaprijetio političkom paralizom u stupu Europske unije i zemlji domaćinu Olimpijskih igara. Izborno kockanje predsjedniku Emmanuelu Macronu obilo se o glavu.
To bi moglo uzdrmati tržišta i francusko gospodarstvo, drugo po veličini u EU, i imati dalekosežne implikacije na rat u Ukrajini, globalnu diplomaciju i ekonomsku stabilnost Europe.
Prilikom raspisivanja izbora 9. lipnja, nakon što je krajnja desnica porasla u francuskom glasovanju za Europski parlament, Macron je rekao da bi slanje birača natrag u glasačke kutije pružilo “pojašnjenje”.
Na gotovo svim razinama, čini se da se to kockanje izjalovilo. Dosadašnji rezultati pokazali su da je Francuska utonula u političku maglu, s gore navedena tri glavna bloka – svi daleko od 289 mjesta potrebnih za kontrolu Nacionalne skupštine od 577 mjesta.
“Naša se zemlja suočava s političkom situacijom bez presedana i sprema se dočekati svijet za nekoliko tjedana”, rekao je premijer Gabriel Attal, koji u ponedjeljak planira ponuditi ostavku.
S obzirom na to da se Olimpijske igre bliže, rekao je da je spreman ostati na svom mjestu “sve dok to dužnost zahtijeva”, dok su Macronu preostale tri godine do kraja predsjedničkog mandata.
Attal je jasnije no ikad izrazio svoje neslaganje s Macronovom šokantnom odlukom da raspiše izbore, rekavši da “nisam izabrao ovo raspuštanje” odlazeće Nacionalne skupštine, gdje je predsjednikov centristički savez nekada bio najveća grupa, iako bez apsolutne većine. Ipak, uspjela je vladati dvije godine, povukavši zakonodavce iz drugih tabora kako bi se oduprla pokušajima da je sruše.
Nova politička karta Francuske
Čak i prije glasovanja, izbori su ponovno iscrtali političku kartu Francuske. To je potaknulo stranke na ljevici da ostave razlike po strani i udruže se u novom savezu, Novom narodnom frontu, koji stoji iza obećanja da će povući mnoge Macronove glavne reforme, krenuti u golemi skupi program javne potrošnje i, u vanjskoj politici, preuzeti daleko oštriji stav prema Izraelu zbog rata s Hamasom – navodi medij Asharq Al-Awsat.
Macron je ljevičarsku koaliciju opisao kao “ekstremnu” i upozorio da bi njezin ekonomski program od mnogo desetaka milijardi eura javne potrošnje, koji se djelomično financira povećanjem poreza za osobe s visokim primanjima i bogatstvom, mogao biti poguban za Francusku, koju su nadzornici iz Bruxellesa već kritizirali zbog stanja s dugom.
Međutim, čelnici ljevičarske koalicije nisu previše oklijevali i jasno su izrazili svoj stav nakon sinoćnjih prvih neslužbenih rezultata. Traže od Macrona da im da priliku za formiranje vlade i da predlože premijera koji će dijeliti vlast s predsjednikom. Najistaknutiji čelnik ljevičarske koalicije, Jean-Luc Mélenchon, rekao je da je ona “spremna vladati”.
Što se u stvarnosti dogodilo?
Nacionalno okupljanje daleko ispod svojih nada da će osigurati apsolutnu većinu koja bi Francuskoj donijela prvu krajnje desnu vladu nakon Drugog svjetskog rata, bila je na putu da dobije više mjesta nego ikad u Narodnoj skupštini.
Nakon što je stranka završila na prvom mjestu u prvom krugu glasovanja prošlog vikenda, njezini suparnici su radili zajedno kako bi uništili njezine nade u izravnu pobjedu u drugom krugu, strateški povlačeći kandidate iz mnogih okruga. To je mnoge krajnje desničarske kandidate ostavilo u međusobnim natjecanjima protiv samo jednog združenog protivnika, što im je otežalo pobjedu.
Mnogi birači odlučili su da im je važnije od bilo čega drugog zadržati krajnju desnicu od vlasti, pa su u drugom krugu podržali njene protivnike, čak i ako nisu bili iz političkog tabora koji inače podržavaju.
Kako funkcioniraju izbori u Francuskoj: Neizvjesnost i što slijedi
Oglasila se i Le Pen
Čelnica nacionalnog okupljanja Marine Le Pen, za koju se smatra da će krenuti u svoju četvrtu utrku za francusku predsjednicu 2027., rekla je da su izbori postavili temelje za “pobjedu sutra”.
“Plima raste. Ovaj put se nije dovoljno uzdigla. Stvarnost je da je naša pobjeda samo odgođena”, rekla je Le Pen.
Jordan Bardella, Le Penin 28-godišnji štićenik koji se nadao da će postati premijer, žalio je da ishod glasovanja “Francusku baca u naručje ekstremne ljevice”.
U izjavi iz svog ureda, Macron je naznačio da se neće žuriti s pozivanjem potencijalnog premijera da sastavi vladu. Rečeno je da on prati kako stižu rezultati i da će pričekati da nova Narodna skupština poprimi oblik prije donošenja “potrebnih odluka”.
Viseći parlament nepoznato je područje za modernu Francusku. Za razliku od drugih zemalja u Europi koje su navikle na koalicijske vlade, Francuska nema tradiciju da se zastupnici iz suparničkih političkih tabora okupljaju kako bi formirali većinu. Francuska je također više centralizirana od mnogih drugih europskih zemalja, s mnogo više odluka koje se donose u Parizu.
Predsjednik se nadao da bi se birači, budući da je sudbina Francuske u njihovim rukama, mogli pomaknuti s krajnje desnice i ljevice i vratiti se mainstream strankama bliže centru — gdje je Macron našao veliku podršku koja mu je donijela predsjedništvo 2017. i ponovno 2022.
Ali umjesto da se okupe iza njega, milijuni birača zgrabili su njegovu iznenađujuću odluku kao priliku da iskale svoj bijes. U prvom krugu glasovanja prošlog vikenda birači su podržali kandidate iz Nacionalnog okupljanja, dok je koalicija stranaka na ljevici zauzela drugo mjesto, a njegov centristički savez bio je daleko treći.
Oštra polarizacija francuske politike – osobito u ovoj burnoj i brzoj kampanji – zasigurno će zakomplicirati svaki napor u izgradnji koalicije.
Sretni u Bruxellesu i Berlinu, žalosni u Moskvi
Za razliku od Francuske koju čeka politička nestabilnost, za sada su, barem privremeno, zadovoljni samo u Bruxellesu, Berlinu i Kijevu zbog neuspjeha krajnje desnice da ostvari pobjedu. Žaliti može najviše Moskva koja se nedvojbeno nadala pobjedi krajnje desnice zbog njezinog neskrivenog protu-ukrajinskog garda. Tako se ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov jučer oglasio povodom drugog kruga francuskih izbora, kazavši kako su oni najbolji dokaz lažne demokracije jer su se dva suprotstavljena bloka ujedinila da spriječe pobjedu onih za koje je narod najviše glasao u prvom krugu.
Macronov izborni ruski rulet i njegova poruka iz Pariza: dajte im rata i igara
Moskva će ipak očito morati čekati neke druge francuske izbore, iako bi ukrajinski rat do tada već mogao biti i svršena stvar. Ali u velikoj i opasnoj “igri” između Rusije i Zapada, ukrajinski rat, iako vrlo važan, ipak je samo njezin jedan dio u odnosu na aktualne globalne procese koji mijenjaju svijet.
