Europska unija posljednjih godina prolazi kroz najveće sigurnosne izazove od završetka Hladnog rata, a obrambeni proračuni rastu brže nego ikad, piše Euronews.
Tako nas europski lideri već mjesecima upozoravaju kako bi Rusija mogla napasti Europu. Rusi se na to smiju i tvrde da u tome istine nema, ali poručuju da su spremni za obranu ako treba. Rat u Ukrajini i sve neizvjesnija američka potpora europskim saveznicima postali su glavni motori promjene, tjerajući države članice da ubrzano jačaju vojnu spremnost. Trend nije kratkoročan – analitičari procjenjuju da će se tempo ulaganja u obranu nastaviti i sljedećih godina.
Novi podaci Europske obrambene agencije pokazuju da bi ukupna potrošnja EU-a 2025. mogla dosegnuti gotovo 400 milijardi eura, što predstavlja gotovo dvostruko povećanje u odnosu na 2020. godinu, čak i kad se uračuna inflacija.
Koliko troši Hrvatska?
Iako Moskva i Kijev razmatraju mirovni plan, sigurnosni stručnjaci upozoravaju da bi potencijalni dogovor koji ide u korist Rusije mogao dugoročno destabilizirati istočnu Europu te potaknuti nove prijetnje i nove krugove rearmiranja.
U takvom okruženju najmoćnije članice Unije – prije svega Njemačka i Francuska – predvode utrku u povećanju izdvajanja, dok se manje zemlje bore uhvatiti korak. Hrvatska također bilježi rast ulaganja: 2024. godine potrošila je ukupno 1,6 milijardi eura, što iznosi oko 406 eura po stanovniku, čime se nalazi ispod europskog prosjeka, ali ipak s vidljivim rastom u odnosu na ranije godine.
Njemačka i Francuska dominiraju europskom potrošnjom
Njemačka je 2024. godine uložila 90,6 milijardi eura, što čini 26,4 posto ukupne obrambene potrošnje EU-a. Francuska slijedi s 59,6 milijardi eura, odnosno 17,4 posto. Zajedno drže gotovo 44 posto svih europskih vojnih izdataka.
Uži vrh čine Italija (32,7 mlrd.) i Poljska (31,9 mlrd.), dok je Španjolska ostala na relativno niskih 22,7 milijardi. Donald Trump čak je prijetio izbacivanjem Madrida iz NATO-a zbog sporog rasta ulaganja.
Top pet država troši više od dvije trećine ukupnog obrambenog budžeta EU-a.

Velike razlike među državama članicama
Čak 14 članica EU-a troši manje od pet milijardi eura godišnje. U toj su skupini Austrija, Mađarska i Portugal, a Malta – najmanja članica – izdvojila je tek 99 milijuna eura.
Za širu sliku važni su i podaci ključnih europskih članica NATO-a koje nisu u EU-u: Ujedinjeno Kraljevstvo uložilo je oko 75 milijardi eura, a Turska 24,4 milijarde.
Razlike su izrazite. Malta ulaže 174 eura po osobi, dok Danska prednjači s čak 1540 eura. Više od tisuću eura po stanovniku izdvajaju Nizozemska, Finska, Švedska i Njemačka.
Prosjek EU-a iznosi 686 eura, odnosno 764 eura kad se prilagodi veličinama populacija. Hrvatska sa svojih 406 eura po stanovniku ostaje ispod prosjeka, ali iznad razine niza zemalja koje troše manje od pet milijardi godišnje.
Rat u Ukrajini kao glavna prekretnica
„Ruska invazija na Ukrajinu u punom opsegu bila je glavni pokretač porasta obrambene potrošnje”, kaže Calle Håkansson iz Švedske agencije za istraživanje obrane. Podaci pokazuju da je EU 2020. za obranu izdvajala 234,2 milijarde eura, dok je taj iznos 2024. narastao na 343,2 milijarde. Za 2025. predviđa se doseg od oko 381 milijarde.
Rafael Loss iz Europskog vijeća za vanjske odnose podsjeća da je već 2014., nakon prve ruske agresije, zaustavljen trend rezanja vojnih proračuna.
Iako je godinama cilj bio ulaganje dva posto BDP-a, članice NATO-a na nedavnom su samitu pristale na veliko povećanje: pet posto BDP-a do 2035. godine. Od toga bi 3,5 posto išlo na temeljnu vojnu spremnost, a 1,5 posto na širu sigurnosnu infrastrukturu.
Ova odluka odražava novu percepciju rizika i sve veću potrebu da Europa u idućem desetljeću znatno ojača vlastite obrambene kapacitete, umjesto da se oslanja na nestalnu potporu saveznika preko Atlantika.

