Italija je stala uz bok Belgiji u protivljenju prijedlogu Europske unije da se zamrznuta ruska državna imovina iskoristi kao temelj za beskamatni zajam Ukrajini, proizlazi iz internog dokumenta u koji je uvid imao Politico, u pitanju je preko 100 milijardi.
Potez Rima, treće najveće članice EU-a po broju stanovnika i političkoj težini, dolazi manje od tjedan dana prije ključnog summita europskih čelnika u Bruxellesu te ozbiljno slabi izglede Europske komisije da osigura dogovor o tom prijedlogu.
Europska komisija nastoji postići sporazum na sastanku Europskog vijeća 18. i 19. prosinca, kako bi se milijarde eura ruskih deviznih rezervi, pohranjenih u belgijskoj financijskoj instituciji Euroclear, stavile na raspolaganje Ukrajini i pomogle oporavku njezina ratom pogođenog gospodarstva.
Plan B je zaduživanje Europe
Belgija je već dulje vrijeme suzdržana zbog bojazni da bi mogla snositi visoke troškove u slučaju arbitražne presude u korist Rusije, no do sada u toj poziciji nije imala snažnu potporu drugih država.
Situacija se promijenila nakon što su Italija, Belgija, Malta i Bugarska zajednički izradile dokument kojim pozivaju Europsku komisiju da razmotri alternativne modele financiranja Ukrajine u narednim godinama, bez oslanjanja na zamrznutu rusku imovinu.
U dokumentu te četiri zemlje pozivaju Komisiju i Vijeće da nastave razmatrati druge opcije u skladu s pravom EU-a i međunarodnim pravom, uz jasne i predvidive parametre te znatno manje pravne i financijske rizike, kako bi se odgovorilo na potrebe Ukrajine.
Kao jedna od alternativa spominje se takozvani plan B, koji bi podrazumijevao zajedničko zaduživanje Europske unije radi financiranja Ukrajine u nadolazećem razdoblju. Međutim, i ta opcija nailazi na kritike, jer bi dodatno povećala već visoku razinu javnog duga u zemljama poput Italije i Francuske, a za njezinu provedbu bila bi potrebna jednoglasna odluka svih članica.
To znači da bi plan mogla blokirati Mađarska, čiji je premijer Viktor Orbán poznat po protivljenju većem angažmanu EU-a u potpori Ukrajini. Iako spomenute četiri zemlje, čak i uz eventualnu potporu Mađarske i Slovačke, nemaju dovoljno snage za formiranje blokirajuće manjine, njihova javna kritika dodatno otežava Komisiji postizanje političkog dogovora već idućeg tjedna.
Talijanska premijerka Giorgia Meloni dosad je dosljedno podržavala sankcije protiv Rusije, no vladajuća koalicija u Italiji pokazuje podjele kada je riječ o daljnjoj potpori Ukrajini.
Dodatni pritisak
Kao dodatni pritisak, Belgija, Italija, Malta i Bugarska izrazile su sumnju u ideju da Europska komisija posegne za izvanrednim ovlastima kako bi izmijenila postojeća pravila o sankcijama i dugoročno zadržala rusku imovinu zamrznutom.
Iako su te zemlje nedavno glasale za odluku o trajnijem zamrzavanju ruske imovine, naglasile su da to ne znači automatsku suglasnost za njezino korištenje. Istaknule su da konačna odluka mora biti donesena na razini čelnika država članica.
Pravni mehanizam za dugoročno zamrzavanje imovine osmišljen je s ciljem da se spriječi mogućnost da buduće proruske vlade unutar EU-a, poput onih u Mađarskoj i Slovačkoj, odluče vratiti ta sredstva Rusiji.
Dužnosnici EU-a smatraju da takav pravni okvir smanjuje šanse Kremlja da povrati imovinu u sklopu eventualnog mirovnog sporazuma, čime se jača argument za korištenje tih sredstava u korist Ukrajine.
Ipak, Belgija, Italija, Malta i Bugarska upozoravaju da bi takva pravna klauzula mogla imati dalekosežne pravne, financijske i institucionalne posljedice koje nadilaze ovaj konkretan slučaj i dugoročno utječu na funkcioniranje Europske unije, piše Politico.
