Unatoč dugoročnim prognozama i iznimno toplom početku, ovogodišnji svibanj je u Hrvatskoj bio prosječno topao, u većini unutrašnjosti i hladniji od prosjeka, osobito u sjevernim kopnenim krajevima. Stoga je još jednom “dokazao” da je u Zagrebu i Osijeku, primjerice, najčešći mjesec s negativnim odstupanjima od prosječne temperature zraka u mnoštvu razmjerno toplih mjeseci posljednjih desetljeća. Lipanj je sasvim suprotan, prognoza je Zorana Vakule za HRT.
Premda su prošle dugoročne prognoze mjesecima davale povećanu vjerojatnost – od 65 do 75 % – za pozitivno odstupanje srednje svibanjske temperature zraka od prosječne – ona je u većini Hrvatske bila barem malo niža od klimatoloških srednjih vrijednosti. Štoviše, u središnjoj i istočnoj Hrvatskoj i znatnije – i za oko 1 °C, pa je ovogodišnji svibanj hladniji od prošla 3, ali još uvijek topliji od 3 prije njih, od 2019. do 2021. godine!?
“Blago” pozitivno odstupanje bilo je rijetko gdje, primjerice u Dubrovniku, barem prema preliminarnim analizama koje tek trebaju potvrditi ili osporiti službene klimatološke ocjene stručnjaka DHMZ-a.
Od 2001. godine, najčešća negativna odstupanja od srednjaka zabilježena su u Splitu u listopadu, a u Gospiću, Rijeci i Dubrovniku u siječnju!?
Uobičajeno, ukupna svibanjska količina oborine bila je nejednoliko raspoređena – od malo manje od 14 litara po četvornome metru u Lastovu, do malo više od 207 litara na Pargu iznad Čabra, barem prema trenutačno dostupnim podacima. Stoga je bilo i negativnih i pozitivnih odstupanja od prosjeka. Srećom, bez nekih ekstremnih vrijednosti, kakvih je bilo u travnju i posebice ožujku.
Često negativna odstupanja srednje svibanjske temperature zraka od prosječnih vrijednosti iz razdoblja 1991.-2020. godina malo su “ublažila” pozitivna odstupanja u ožujku i travnju pa je ovogodišnje proljeće hladnije od prošlogodišnjeg. No, to i ne treba čuditi jer je ono bilo među 3 najtoplija u povijesti mjerenja. Ponegdje čak i rekordno.
No, i dalje je ovogodišnje proljeće uglavnom između 5. i 12. mjesta najtoplijih u povijesti, barem prema trenutačno dostupnim podatcima, prema kojima je srednja sezonska temperatura zraka u većini Hrvatske za oko 1 °C viša od prosječne.
Uobičajeno, ukupna sezonska količina oborine manje je “jedinstvena”, ali se može uočiti većinski barem mali višak oborine u usporedbi s prosjekom.
U Rijeci, gdje podaci na postojećoj postaji postoje od 1948. godine – ovogodišnje proljeće je 9. najkišovitije. U Dubrovniku pak, gdje podaci postoje od 1961. godine – ukupna proljetna količina oborine je 7. najveća, i to ponajviše zbog čak 3. najkišovitijeg ožujka u povijesti.
Ljeto, jesen
Dugoročne prognoze nastavljaju “priču” umjerene i velike, gdjekad i vrlo velike vjerojatnosti pozitivnog odstupanja od prosjeka srednje temperature zraka – i sezonske za ljeto i jesen, i za svaki od sljedećih 6 mjeseci.
Pritom su, kao što smo se mogli uvjeriti i ovog proljeća – sezonske/tromjesečne prognoze pouzdanije od mjesečnih. Stoga nam se valja pripremiti za “Još jedno iznadprosječno toplo ljeto”, kako su najnoviju sezonsku prognozu nazvali stručnjaci DHMZ-a.
Uostalom, vjerojatnost barem malo toplijeg ljeta od prosječnoga diljem Hrvatske veća je od 80 %, a za jesen je vjerojatnost pozitivnog odstupanja ipak manja, od 60 do 80 %. Barem prema trenutačnim izračunima.
Dodatno, statistički gledano, u posljednje 24 godine najmanje/najrjeđih negativnih odstupanja srednje mjesečne temperature zraka imali smo u lipnju i srpnju!
Ostvare li se trenutačno najvjerojatnije prognoze za lipanj – najveće pozitvno odstupanje od prosječne tjedne temperature zraka i negativno odstupanje od ukupne tjedne količine oborine u većini Hrvatske imat ćemo na njegovom početku, posebice u sljedećem tjednu.
Nije još pouzdano, ali ne treba iznenaditi dogodi li nam se da, kao u svibnju, početak mjeseca na kraju bude njegov najtopliji dio?! No, ovaj put ne samo 5-6 dana, nego desetak.
Stoga se prilagodimo “skokovitoj” promjeni u odnosu na većinu svibanjskih tjedana – uglavnom suhim te često vrućim, mnogima i sparnim danima, osobito u kontinentalnom hrvatskom području.
U obalnom dijelu znatniji porast temperature zraka “smanjivat” će i “ublažavati” more – sve toplije, ali još uvijek “samo malo” iznad 20 °C. Naravno, pritom će UV indeks – mjera jakosti Sunčeva zračenja biti visok, često i vrlo visok!
D.G.
