Ono što trenutačno najviše zanima ukrajinsku, rusku, europsku, a vjerojatno i svjetsku javnost kada je riječ o ukrajinskom ratu nedvojbeno je sadržaj najnovijeg mirovnog plana američkog predsjednika Donalda Trumpa za tu zemlju koji je sada na stolu.
Je li taj plan serviran zaraćenim stranama po načelu „uzmi ili ostavi“, ili će biti moguća njegova daljnja rekonstrukcija odnosno nadogradnja? Za sada ćemo odgovor na ovo pitanje ostaviti po strani. Uostalom, nešto smo o tome pisali i u našoj jučerašnjoj analizi koju možete pogledati ovdje ili na poveznici ispod teksta.
Sada ćemo se radije poslužiti današnjim tekstom američkog medija The Washington Post čiji je autor poznati novinar WP-a s provjereno dobrim vezama u Bijeloj kući – David Ignatius, a koji je objavio detalje spomenutog plana pozivajući se na američke i ukrajinske izvore. Tekst svakako vrijedi pročitati pa objavljujemo njegove najzanimljivije dijelove kako slijedi ispod.
Prvi službeni britanski vojnik poginuo u Ukrajini: Oglasila se vlada
Članstvo u EU već od 2027. godine
Kako navodi sam autor, ovako bi Ukrajina trebala izgledati nakon što se postigne mir: bila bi „suverena članica Europske unije, čije su granice zaštićene međunarodnim sigurnosnim jamstvima i čije se gospodarstvo obnavlja uz pomoć velikih ulaganja iz SAD-a i Europe“ – ali „pregovori su daleko od završetka“.
Plan je podijeljen u tri dijela: sam mirovni plan, sigurnosna jamstva i plan za gospodarski oporavak Ukrajine, a predviđa sljedeće.
Prvo, predlaže se stvaranje demilitarizirane zone slične korejskoj duž cijele crte primirja od Donjecke oblasti do Hersona, iza koje će biti dublja zona gdje će biti zabranjeno uvođenje teškog naoružanja.
Na taj način Amerikanci pokušavaju uvjeriti Volodimira Zelenskog da povuče svoje trupe iz Donbasa: do danas i Južna i Sjeverna Koreja polažu pravo na cijeli poluotok.
„Razmjena teritorija“ sastavni je dio sporazuma, ali Ukrajina i Sjedinjene Države još se uvijek spore oko granice. Rusija zahtijeva da se Ukrajina odrekne otprilike 25% teritorija Donbasa koji još uvijek drži; Trumpov tim tvrdi da će Ukrajina ionako izgubiti većinu ovog teritorija u borbama tijekom sljedećih šest mjeseci te da sada mora napraviti ustupke kako bi izbjegla žrtve.
Američki pregovarači isprobali su razne formule kako bi ovaj ustupak učinili prihvatljivijim Zelenskom. Jedan od načina rješavanja ovog problema je korejski model: obje Koreje i dalje polažu pravo na cijeli Korejski poluotok.
Drugo, nuklearna elektrana Zaporiška neće biti pod ruskom okupacijom. Razmatra se moguće preuzimanje postrojenja od strane SAD-a. To je privlačno “nekim ukrajinskim dužnosnicima”.
Treće, Ukrajina bi se mogla pridružiti Europskoj uniji već 2027. Trumpova administracija vjeruje kako može prevladati otpor Mađarske. Članstvo će potaknuti trgovinu i ulaganja, “ali možda najvažnije, prisilit će Ukrajinu da se pozabavi pogubnom kulturom korupcije u državnim tvrtkama”.
Dok traju napetosti s Kinom, japanska vlada zakuhala još jedan spor sa susjednom državom
Sigurnosna jamstva slična NATO-ovom članku 5
Četvrto, Sjedinjene Države će pružiti sigurnosna jamstva slična članku 5. Statuta NATO saveza. Ukrajina želi da Sjedinjene Države potpišu takav sporazum i da ga Kongres ratificira. Europske zemlje će potpisati odvojena sigurnosna jamstva. Trumpov tim je izrazio spremnost da nastavi podržavati ukrajinske obavještajne službe.
Vjerodostojnost američkih jamstava mogla bi biti potkopana formulacijama u nedavnoj Strategiji nacionalne sigurnosti. Predlaže se slabljenje NATO-a, na kojem se temelje zapadna jamstva Kijevu. Međutim, Trumpov tim i dalje ostaje predan nastavku američke obavještajne podrške Ukrajini, što je nužan sigurnosni zahtjev.
Peto, suverenitet Ukrajine bit će zaštićen od bilo kakvog ruskog veta. Raspravlja se o povećanju ograničenja broja vojnika Oružanih snaga Ukrajine sa 600.000 na 800.000. Međutim, Ukrajina odbacuje bilo kakva formalna ustavna ograničenja, što Rusija želi. Kako se navodi u tekstu WP-a, “bez obzira na nominalnu veličinu vojske, dužnosnici kažu da bi mogle postojati dodatne snage, poput nacionalne garde ili drugih pomoćnih snaga”.
Šesto, • Trumpova administracija poticat će ulaganja i gospodarski razvoj u Ukrajini. Jedan od izvora financiranja mogla bi biti ruska imovina vrijedna više od 200 milijardi dolara, trenutno zamrznuta u Europi. Trumpovi pregovarači već su predložili dodjelu 100 milijardi dolara tih sredstava Ukrajini kao reparacije. Taj bi se iznos mogao povećati.
Američka ulaganja bila bi održiviji motor oporavka. Američki dužnosnici pregovaraju s Larryjem Finkom, izvršnim direktorom financijskog diva BlackRocka, o oživljavanju planova za stvaranje Fonda za razvoj Ukrajine, koji bi prikupio 400 milijardi dolara za oporavak. Svjetska banka također bi sudjelovala u ovom projektu. U tome bi sudjelovala i Svjetska banka. Trump želi slična ulaganja i za Rusiju.
Trump mora postići prihvatljiv i trajni dogovor. U suprotnom, mogao bi završiti bez ičega, a ovaj strašni sukob mogao bi se spiralno proširiti u još destruktivniju fazu – zaključuje WP.
Zoran Meter: Zelenski Trumpu ‘pljunuo u lice’ torpediravši njegov plan: Evo što će Trump poduzeti
