Srbija je u posljednja tri i pol desetljeća ostala bez gotovo milijun stanovnika, a velik dio tog gubitka otpada na visokoobrazovane stručnjake. Na 33. Kopaonik biznis forumu na to je upozorio predstavnik Međunarodne financijske korporacije (IFC) za Srbiju i Zapadni Balkan, Bodin Bulatović.
Prema njegovim riječima, od 1991. godine zemlju je napustilo oko 963 tisuće ljudi. Iako statistike na prvi pogled pokazuju manji pad ukupnog broja stanovnika, Bulatović ističe da takva slika može zavarati. “Paradoks Srbije je što je, prema podacima istraživanja, izgubila samo oko četiri ili pet posto svog ukupnog stanovništva. To je zabluda jer je postojao snažan migracijski trend ka Srbiji iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i drugih dijelova bivše Jugoslavije tijekom sukoba”, rekao je Bulatović.
Posebno zabrinjava struktura onih koji odlaze. Gotovo 30 posto inženjera, obrazovanih još u vrijeme bivše Jugoslavije, napustilo je zemlju. Riječ je o kadrovima čije se znanje i vještine sada koriste u inozemstvu, što ima izravan učinak na gospodarstvo, prenosi Bulatovićeve riječi Anadolu Agency.
Foto: Pedja Milosavljevic / CROPIX
Izgubljen rast BDP-a
Procjene pokazuju da bi potencijalni prihod tih inženjera, kada bi ostali raditi u Srbiji, iznosio između 11,6 i 15,5 milijardi dolara.
“To je gotovo 16 posto BDP-a. Čak i u lošijoj godini to je skoro četiri puta više od stranih direktnih investicija. Dakle, riječ je o ogromnom odljevu ljudi, ali i o izgubljenom rastu BDP-a kroz talente i znanje koje je trajno ‘autsorsano’”, kazao je Bulatović, dodajući da i danas veliki broj obrazovanih IT inženjera napušta zemlju.
Na forumu se govorilo i o širem regionalnom kontekstu. Šef Ureda Svjetske banke za Srbiju, Nikola Pontara, istaknuo je da zemlje Zapadnog Balkana imaju priliku ubrzati razvoj i povećati razinu ljudskog kapitala, osobito kroz približavanje Europskoj uniji. Podsjetio je da je velik broj država koje su od 1990-ih dosegnule visoku razinu prihoda to učinio upravo unutar EU-a, izbjegavši tzv. zamku srednjeg dohotka.
