Gospodarstvo će se oporaviti, ali rast će biti umjeren, prema Alfredu Kammeru, voditelju Europskog odjela fonda
Ekonomija EU-a ne raste onoliko brzo koliko bi mogla biti, a produktivnost je problem u svakoj zemlji članici, smatra Alfred Kammer, direktor europskog odjela MMF-a.
MMF je ranije ovog tjedna podijelio svoje regionalne ekonomske izglede za Europu. Čini se da se gospodarstvo EU oporavlja, iako je očekivana stopa rasta BDP-a samo 1,7% ove godine i 2025., u odnosu na 1,5% godinu dana ranije.
Komentirajući izvješće, Kammer je istaknuo tri faktora koji koče EU.
“Prvo, europska su tržišta previše rascjepkana da bi tvrtkama osigurala potrebnu razinu za rast. Drugo, Europi ne manjka ušteđevine, ali njezina tržišta kapitala ne uspijevaju pružiti poticaj mladim i produktivnim tvrtkama. Osim toga, Europi nedostaje kvalificirana radna snaga tamo gdje je potrebna,” rekao je.
Kammer je rekao da bi uklanjanje preostalih prepreka slobodnom kretanju robe, usluga, kapitala i radne snage diljem Europe riješilo većinu ovih problema.
Dužnosnik MMF-a također je ukazao na jaz od 30 posto u dohotku po glavi stanovnika između EU i SAD-a, što je opisao kao “zadivljujući.” To “ostaje nepromijenjen već dva desetljeća,” jadao se. To je djelomično zbog niske produktivnosti u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi (CESEE). Te su se zemlje pridružile bloku 2000-ih i djelomično su krive za njegovo zaostajanje.
Kramer je također rekao da je glavni razlog zašto Europa loše stoji “stvarno veliki udar cijena energije izazvan Rusijom kroz koji Europa prolazi,” pri čemu je Njemačka najviše pogođena zbog svoje energetski intenzivne proizvodnje.
Nakon što se sukob u Ukrajini zahuktao u veljači 2022., EU je kao glavni prioritet stavila prestanak oslanjanja na rusku energiju. Sankcije Moskvi i sabotaža plinovoda Sjeverni tok 2022. doveli su do velikog pada opskrbe Rusije plinom u bloku.
Odbijanje Bruxellesa da kupi rusku energiju koči gospodarski rast EU-a, rekao je u listopadu mađarski premijer Viktor Orban. Neke druge zemlje EU-a, poput Mađarske, Austrije, Slovačke, Češke i Italije, još uvijek uvoze ruski plin iz plinovoda.
MMF je nedavno povisio svoju prognozu rasta za Rusiju za 2024. s 3,2% na 3,6%. Također je rangirao Rusiju kao četvrto najveće svjetsko gospodarstvo na temelju pariteta kupovne moći (PPP).
Međutim, fond kaže da se rusko gospodarstvo bori protiv ograničenja kapaciteta i svog pregrijavanja. Prema Krameru, dugoročno gledano, Rusija će se morati suočiti s manje prijenosa tehnologije i slabijom sposobnošću privlačenja financiranja kao rezultat sankcija.
Predsjednik Vladimir Putin rekao je ranije ove godine da je rusko gospodarstvo u dobrom stanju i da se brzo širi unatoč pritisku zapadnih sankcija.
Ovu priču možete podijeliti na društvenim mrežama:
