Studija 5G Adria koja istražuje i analizira uvjete za uspostavu 5G infrastrukture na koridoru koji povezuje Sloveniju i Hrvatsku predstavljena je jučer u Otočcu. Studija predstavlja osnovu za razvoj budućih mreža i usluga koje bi trebale omogućiti bolju protočnost, sigurnost na cestama, a usto i poboljšanu komunikaciju među automobilima – time i manje zastoja i nesreća.
Studija 5G Adria ocrtava namjenski koridor koji osigurava kontinuiranu 5G pokrivenost duž glavnih prometnih pravaca. Ovaj će koridor sadržavati naprednu infrastrukturu, uključujući stanice temeljene na 5G, optičke kabele i drugu potrebnu opremu. Ali koji su primarni ciljevi i očekivani ishodi studije? A koji su potencijali implementacije takve mreže?
Projekt se fokusira na strateški koridor i uspostavljanje povezanosti između sjevernojadranskih luka Kopra i Rijeke. Počinje u Kopru, prolazi kroz Ljubljanu do graničnog prijelaza Bregana te se nastavlja u Hrvatskoj do Zagreba i Rijeke. U Sloveniji obuhvaća 207 km autoceste, a u Hrvatskoj 171 km te donosi rezultate i daljnje korake koji bi se mogli replicirati na ostale cestovne pravce u obje države, rečeno je na predstavljanju.
Botica: U izradu studije ugradili smo naše bogato znanje i iskustvo u izgradnji infrastrukture za potrebe mreža nove generacije.
5G veza Slovenija – Hrvatska
“Projekt 5G-ADRIA otvara vrata novom poglavlju u našem razmišljanju, a iako je još u fazi studije, stvara prilike za prekograničnu suradnju i inovacije te postavlja temelje za napredak u digitalnom dobu. Kad govorimo o 5G koridoru, ne govorimo samo o tehnološkom napretku, već i o širem društvenom i gospodarskom razvoju u našoj regiji. 5G mreža postat će okosnica digitalne infrastrukture koja će povezivati naše zemlje na nov i inovativan način.
Ovo nije projekt samo za Sloveniju ili Hrvatsku, već za cijelu regiju. Suradnja dviju država postavit će temelje buduće prekogranične suradnje na području tehnologije i gospodarstva”, rekao je Tomislav Čizmić, predsjednik Uprave Telemacha Slovenija.
Adrian Josip Ježina, predsjednik Uprave Telemacha Hrvatska naglasio je da “postizanje ambicioznih ciljeva postavljenih Digitalnim kompasom za digitalnu transformaciju EU do 2030. zahtijeva upravo projekte poput 5G-ADRIA”, a pritom je dodatno naglasio da je “implementacija digitalne infrastrukture trenutačno spora ponajviše zbog složenog zakonodavnog okvira
. S druge strane, studija je pokazala i velike prednosti koje bi donijela provedba 5G koridora, od unaprjeđenja prometne i digitalne infrastrukture do jačanja ekonomske suradnje, smatra Ježina.
Uz Telemach Hrvatska, s hrvatske strane u konzorciju sudjeluje i državna tvrtka Odašiljači i veze, a čelnik Mate Botica kaže: “Izuzetno mi je drago što OIV sudjeluje u studiji izvodljivosti za buduću implementaciju 5G mreže duž prometnog koridora između dviju država Unije. U izradu studije ugradili smo naše bogato znanje i iskustvo u izgradnji infrastrukture za potrebe mreža nove generacije. Nadamo se da će se na temelju ove studije prepoznati vrijednost konačnog projekta za obje države, kao i unapređenje života građana”.
Nužna gušća pokrivenost
Studija postavlja temelje za visokokapacitetne mreže sljedeće generacije koje će omogućiti najnaprednije aplikacije za sigurno i učinkovito funkcioniranje autonomnih vozila. Razmatrani su i različiti aspekti poput e-zdravlja, mobilnosti i e-mobilnosti, transporta, industrije, pametnog društva i pametnih gradova, a važan naglasak stavljen je i na održivi razvoj jer će poboljšana prometna infrastruktura doprinijeti smanjenju emisija CO2 i čišćem okolišu.
Prepreke na tom putu uglavnom su zakonodavne, a potom infrastrukturne jer nužna je gušća pokrivenost mrežom. Odnosno, za pravu pokrivenost koja bi omogućila pravu komunikaciju primjerice autonomnih vozila, potrebno je puno novaca, rečeno je na konferenciji.
Inače, istraživanje se provodi od siječnja u okviru Instrumenta za povezivanje Europe CEF – Digital i bit će završeno do kraja lipnja. Sama studija inače vrijedi 1,4 milijuna eura, a polovica je financirana iz europskih sredstava. Konzorcij koji je sudjelovao u izgradnji studije čine Telemach Slovenija, Telemach Hrvatska, DARS, Fakultet za elektrotehniku Sveučilišta u Ljubljani i hrvatska kompanija OIV.
