Europska komisija je u sklopu implementacije EU AI Akt pokrenula dvije ključne inicijative usmjerene na unaprjeđenje AI pismenosti (AI literacy) među organizacijama i radnicima. Prva je politika „AI talenta, vještina i pismenosti” (AI Talent, Skills & Literacy) – strateški okvir za razvoj stručnjaka i podizanje kompetencija opće populacije u području umjetne inteligencije.
Druga je “Living Repository”, online baza realnih praksi (case studies) oko AI edukacija koje su već uvele kompanije, s ciljem poticanja učenja i razmjene iskustava. Repozitorij se redovito ažurira i otvoren je poziv organizacijama da prijave vlastite edukacijske programe putem ankete AI Officea, piše na stranici European Commission, Digital Strategy.
Obje inicijative osmišljene su kao podrška članku 4. AI Akta, koji od 2. veljače 2025. nalaže da sve organizacije moraju osigurati „sufficient level of AI literacy” zaposlenicima i osobama koje rade s AI sustavima u njihovo ime.
Što to znači u praksi?
Prilikom određivanja razine edukacije, tvrtke trebaju uzeti u obzir tehničko znanje, iskustvo, obrazovanje i prethodnu obuku zaposlenika, ali i situacijski kontekst u kojem se AI koristi. U međuvremenu Ured za umjetnu inteligenciju blisko surađuje s pogođenim organizacijama i državama članicama u Odboru za umjetnu inteligenciju kako bi podržao provedbu i moguću usklađenost s tim člankom. Ured za umjetnu inteligenciju naglašava da se članak 4 neće provoditi kroz stroge i krute zahtjeve, već kroz fleksibilan okvir, jer se radi o tehnologiji koja se neprestano mijenja.
Organizacije se, međutim, ipak moraju pobrinuti da unutar svojih struktura postoji osnovno razumijevanje umjetne inteligencije: što je AI, kako funkcionira, u kojim se procesima primjenjuje te koje prilike i rizike donosi. Jednako je važno da svaka tvrtka jasno definira svoju ulogu: razvija li sama AI sustave ili koristi one razvijene negdje drugdje. O tome izravno ovisi dubina znanja koja se očekuje od zaposlenika. Kod AI sustava visokog rizika edukacija mora biti znatno detaljnija. Radnici tada ne smiju razumjeti samo osnovno korištenje, već i moguće negativne posljedice te načine njihova ublažavanja, što je izričito naglašeno i u smjernicama Europske komisije.
Mjere za jačanje AI pismenosti moraju se graditi upravo na takvoj analizi, uzimajući u obzir postojeće kompetencije zaposlenika i sektor u kojem se AI koristi. Sve te dimenzije obuhvaćaju ne samo tehnički, nego i pravni i etički aspekt uporabe umjetne inteligencije. Važno je naglasiti da se AI literacy ne odnosi samo na zaposlenike, već i na vanjske suradnike i partnere koji koriste AI sustave u ime organizacije. Sama definicija, sadržana u članku 3. stavku 56. AI Akta, jasno kaže: „AI pismenost znači vještine, znanje i razumijevanje koji dobavljačima, korisnicima i pogođenim osobama omogućuju informirano uvođenje AI sustava te razumijevanje njegovih mogućnosti, rizika i moguće štete.”
Nadzor i kazne
Nadzor i sankcioniranje obveza iz članka 4. očekuje se od 3. kolovoza 2026., kada će nacionalna tijela država članica (u Hrvatskoj to još treba formalno odrediti Vlada) početi provoditi kontrole. Privatne tužbe i odštetni zahtjevi mogući su i ranije, ovisno o nacionalnom pravu.
Kazne su postavljene vrlo visoko i proporcionalne su vrsti povrede:
Za zabranjene AI prakse do 35 milijuna eura ili 7% globalnog prometa kompanije, ovisno o tome što je veće.
Za povrede povezanih obveza (npr. kod visokorizičnih sustava) do 15 milijuna eura ili 3% prometa.
Za manje povrede ili davanje netočnih informacija nadležnim tijelima – do 7,5 milijuna eura ili 1% prometa, piše na EU AI Act, Official Journal of the EU.
Visina kazne određuje se prema nekoliko kriterija: težini povrede, razini rizika sustava, veličini organizacije i tome je li šteta nastala. Time se osigurava proporcionalnost: multinacionalna kompanija i mali startup ne plaćaju isti iznos, ali razmjerno snose odgovornost.
Za poslodavce u Hrvatskoj to znači da ignoriranje AI edukacija nosi realan rizik ne samo regulatornih kazni, nego i gubitka poslovnih prilika: sve će više partnera i klijenata tražiti dokaz da organizacija ima policy, treninge i evidenciju, a bez toga se lako gube natječaji ili ugovori.
AI pismenost nije više preporuka, već zakonska obveza. Hrvatskim tvrtkama predstoji vrijeme prilagodbe: razviti interne politike, provesti osnovne edukacije i dokumentirati proces. Od kolovoza 2026. nadzori će postati realnost, a visoke kazne mogle bi biti jednako ozbiljne kao one koje danas poznajemo iz GDPR-a.
