Odmah podno Velebita, nekih dvadesetak kilometara južnije od Senja, nalazi se Lukovo Otočko, mjestašce koje priča jedinstvenu, a opet toliko poznatu priču.
Na svega 24 četvorna kilometra prijavljeno je 36 stanovnika. Stvarnost je ipak takva da osim ljeti, stalno ovdje boravi tek desetak ljudi. U šali bi ovdašnji stanovnici rekli kako svi zajedno mogu stati u jednu kuću.
U jednoj od kuća s pogledom na more okupanih mirisom ribe i nekih davnih vremena rođen je Vlado Rogić. Sjetno se prisjeća ovdašnjeg teškog života.
– Mater je išla uhvatiti malo ribe i nosila gore u Otočac i mijenjala za krumpir! I smokve . prisjeća se Veljko u reportaži HRT – a.
Nekad je u ovom malom mjestu bilo 40 kuća, a u svakoj kući desetak djece. Život je ovuda ključao! Prva četiri razreda školu su pohađali ovdje, a nakon toga u šest sati ujutro djeca su išla do magistrale, odakle su putovala u Sveti Juraj.
Kulturna baština propada, no postoji svjetlo na kraju tunela!
Danas u Lukovo Otočkom djece više nema. Zapravo nitko nije mlađi od 70 godina, a turizam i ugostiteljstvo nisu dovoljni da bi ovdje ponovno udahnuli život.
I tako propadaju i riva i obala i ribarske kolibe na poluotoku Malti, a život tučen burom i natopljen solju u Lukovu i danas, čak i bez ljudi, da se osjetiti.
Jednu je kolibu istinski zaljubljenik u Lukovo i Podgorje, pokojni Branko Rogić Baja, uredio u zavičajnu zbirku. Sam je obilazio napuštene zaselke na Velebitskim obroncima i o svojem trošku otkupljivao eksponate. No, nakon njegove smrti – zbirka je zatvorena. Propada i ona pod utjecajem vremenskih uvjeta.
– Gradski bi muzej, ukoliko lokalna udruga nema interesa, preuzeo dio tih predmeta, pohranio i sačuvao kao zaseban dio zavičajne zbirke Lukovo i na taj način tu zbirku pokojnog Branka Rogića Baje i cijeli taj lukovački kraj otrgnuo od zaborava. Sam poluotok Malta i dvije ribarske kolibe jesu zavedene u registar kulturne baštine, odnosno kulturnih dobara i one su zaštićene, ali sama zbirka, na žalost, nije, kaže Tomljanović – izjavio je prof. Vedran Tomljanović, ravnatelj Gradskog muzeja Senj.
Turistička zajednica Grada Senja planira poluotok Maltu s ribarskim kolibama i tunerama uklopiti u svoje posebne projekte, jer ovakav dragulj, skriven gotovo tri kilometra ispod magistrale, ne žele devastirati.
J.T.
