Prosječan zdravstveni radnik u Europi je sve stariji i taj negativan trend je vrlo brz, prema novim brojkama koje je Eurostat objavio danas. Zdravstvene službe se bore s nedostatkom radne snage, dok su potrebe stanovništva za skrbi sve veće, među ostalim i zbog starenja stanovništva Europe.
Liječnici koji imaju 55 i više godina činili su više od 40 posto liječnika u čak 12 zemalja EU-a 2022. godine. Italija je prijavila najveći udio još starijih liječnika u dobi od preko 65 godina, njih čak 27 posto, a slijede je Mađarska i Estonija s takvim udjelom liječnika od preko 22 posto. U Njemačkoj je više od 36 posto liječnika u dobi između 55 i 64 godine. Slijedi Bugarska s gotovo 34 posto u ovoj dobi i Latvija s više od 27 posto. U Hrvatskoj je 30% liječnika starijih od 55 godina, a 6% starijih od 65 godina.
Udio starijih liječnika je znatno veći nego u 2005.
Brojke su u oštroj suprotnosti s udjelom starijih medicinara u Europi od onih u 2005. Tada niti jedna zemlja EU nije imala udio od 40% liječnika starijih od 55. Naime, od tada je došlo do značajnog skoka u prijavljenom broju liječnika u dobi od 75 godina i više; kategorija koja jedva da je postojala 2005.
Ipak, slijedi i jedan pozitivan pokazatelj. Iako se udio starijih liječnika povećao, većina zemalja također je izvijestila o većem broju liječnika u najmlađoj dobnoj skupini u odnosu na 2005., što sugerira da sve više mladih ljudi također ulazi u profesiju. Godine 2022. Malta je imala najveći broj mlađih liječnika (mlađih od 35 godina) s preko 46 posto, a slijede je Rumunjska (blizu 35 posto) i Nizozemska (gotovo 30 posto). U Hrvatskoj je 27% liječnika u dobi od 35 ili manje.
Procjenjuje se da je 2022. u EU-u bilo 1,83 milijuna liječnika, od koji su 481 000 njih bili su liječnici opće prakse. Omjer liječnika opće prakse i stanovnika također se uvelike razlikuje među zemljama. Nizozemska vodi s više od 183 liječnika na 100 000 ljudi, a slijede je Irska (174,1), Austrija (146,1) i Cipar (137,7). Grčka je prijavila najniži omjer, sa samo 45,8 liječnika opće prakse na 100 000 stanovnika, a slijede je Bugarska (59,8), Švedska (62,2) i Slovenija (68,8).
Posljednji čin Italije? Starenje nacije i pad nataliteta vode u neizvjesnu budućnost
