Knjige za Dnevnu bolnicu Klinike za onkologiju KBC-a: Pružamo snagu i potporu, krhkima su najpotrebnije!
Prošli sam put na kemoterapiji odlučila da ću sljedeći put ponijeti knjigu. Zaboravna kakva jesam, nisam se toga danas sjetila, no glavna sestra Nada Rimac rekla mi je kako ću u garderobi sigurno naći knjigu po svom ukusu. I jesam, pa kako ne bih, ondje je polica puna novih knjiga! – kaže mi, uz široki osmijeh, 30-godišnja Višnjevčanka Dora Orešković Vrdoljak.
Knjiga – saveznik u borbi
Da smo se bar upoznale u drugim okolnostima, razmišljam dok gledam tu lijepu srdačnu mladu ženu, samo koju godinu stariju od moje kćeri, nepokolebljivo odlučnu ozdraviti zbog sebe, svojeg supruga i njihova sinčića Ivana, koji ju čeka kod kuće. Obećavamo si kavu u gradu kad ozdravi, razgovarat ćemo tada samo o životnim radostima, poput roditeljstva ili poezije, koju obje volimo.
– Lani, u jesen, dobila sam dijagnozu hormonski ovisnog karcinoma dojke. Budući da sam mlada, a u obiteljskoj anamnezi nemamo karcinom dojke, bilo je još rano da počnem redovito ići na momografije i ultrazvučne preglede. Sin mi je, da tako kažem, spasio život. Naime, prestao je sikiti na jednu dojku, nije bilo načina da ga na to nagovorim, no ja to nisam odmah povezala s mogućnosti da sam oboljela od zloćudne bolesti. Međutim, kako je baš bio Mjesec borbe protiv raka dojke pa su posvuda bili plakati i članci o tome na koje simptome treba pripaziti, pomislila sam da bih trebala otići na kontrolu – priča mi Dora dok sjedimo u čekaonici Dnevne bolnice Klinike za onkologiju Kliničkog bolničkog centra Osijek, koja je nedavno uređena u novoj zgradi Objedinjenog hitnog bolničkog prijema.
Dora je prvo prošla kemoterapiju, na koju je imala 100-postotni odgovor, nakon koje je slijedila mastektomija. Dodatna kemoterapija i zračenje, kaže, mjera je predostrožnosti kako bi se smanjio rizik od povratka bolesti. Godinama će još uzimati i pametni lijek, a čekaju ju ju još neke operacije. Oduvijek voli čitati, pa knjigu smatra vrijednim saveznikom i u ovoj svojoj životnoj borbi, stoga ju je uistinu oduševila vijest o otvaranju (zasad) male knjižnice Dnevne bolnice Klinike za onkologiju. Kao, uostalom, i njezina v.d. predstojnika.
– Zahvaljujem novinarki i urednici Ivani Rab Guljaš, koju je podržala njezina redakcija na čelu s glavnim urednikom Marijem Mihaljevićem, na inicijativi za humanitarnu akciju kojom su izlagači na Panonskom festivalu knjige donirali knjige za Dnevnu bolnicu Klinike za onkologiju KBC-a Osijek, a Glas Slavonije donirao je svakodnevno besplatno dostavljanje novina za pacijente. Odnedavno naša Dnevna bolnica ima knjižnicu zahvaljujući Mirjani Pešec, koja je inicirala njezino osnivanje i donirala knjige za tu namjenu. Ovom će se novom donacijom obogatiti knjižni fond te će bolesnici za vrijeme boravka u Dnevnoj bolnici, uz dostupnost elektroničkih medija i interneta, imati mogućnost pročitati dobru knjigu po svom izboru. Ovom prilikom zahvaljujem i GISKO-u te svima koji su se odazvali na ovu humanitarnu akciju – izjavio je na primopredaji donacije doc. dr. sc. Ilijan Tomaš, v.d. predstojnika Klinike za onkologiju KBC-a Osijek.
Knjižni će se fond dodatno brzo povećati s obzirom na nekoliko privatnih donacija te na to da smo kontaktirali još neke nakladnike, kao i pisce pojedinačno, pa će tako, primjerice, pacijentima uskoro biti na izbor i romani hvaljenih osječkih književnica Jasne Horvat i Ivane Šojat koje su na to potaknule svojeg nakladnika. Ivana Šojat, kao programska direktorica Panonskog festivala knjige, bila je uključena od početka u humanitarnu akciju koju su zajednički inicirali Glas Slavonije i Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek. Zamjenik ravnateljice Srđan Lukačević Glasov je suradnik i bio je poveznicom sa Zajednicom nakladnika i knjižara HGK-a, koja je organizator PFK-a. Njezinom se predsjedniku Slavku Kozini odmah svidjela ideja o organizaciji humanitarne akcije pa se zdušno pridružio animiranju nakladnika na sudjelovanje.
Ljekovitost čitanja
– Poznato je kako su knjiga i čitanje odličan alat za “bijeg” od stvarnosti, odvraćanje misli i pristojan način za “zavirivanje” u tuđe živote. Ako tome dodamo užurbanu svakodnevicu, rokove, multitasking i stres koji proizlazi iz toga, jasno je kako “izgubiti” se u knjizi može biti i više nego opuštajuće. Ovo je samo mali dio prednosti koje donosi čitanje i zbog kojih Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek sudjelovanjem u ovakvim i sličnim projektima, a osobito u ovom slučaju, nastoji pridonijeti prevladavanju negativnih ili nepoticajnih obrazaca razmišljanja. Naime, određena istraživanja pokazuju kako čitanje smanjuje stres za gotovo 68 % i da je samo šest minuta čitanja dnevno dovoljno kako bi se čitatelji počeli opuštati. U tom će kontekstu GISKO i u budućnosti pomoći izgrađivati zbirku knjiga Dnevne bolnice Zavoda za onkologiju Kliničkog bolničkog centra Osijek kako bismo pacijentima za vrijeme boravka u bolnici olakšali proces liječenja i koliko-toliko pomogli pri suočavanju sa stresnim situacijama – istaknuo je Srđan Lukačević, knjižničarski savjetnik.
S Lukačevićem se slaže i izv. prof. dr. sc. Ana Kurtović s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Osijeku. Prema njezinim riječima, istraživanja uglavnom pokazuju mnoge pozitivne učinke čitanja kod opće populacije. Među najdosljednijim su nalazima oni koji pokazuju da čitanje pomaže regulaciji stresa, najvjerojatnije jer unaprjeđuje koncentraciju i pažnju.
– Dapače, pokazalo se da već šest minuta čitanja dovodi do značajnog smanjenja mišićne napetosti i otkucaja srca. Također, čitanje prije spavanja unaprjeđuje san, djelomično zbog toga što nam pomaže da se opustimo uvečer, ali i kao alternativa pametnim telefonima i drugim uređajima koji emitiraju plavo svijetlo za koje se pokazalo da mogu značajno poremetiti san, primarno otežati usnivanje. Također se kontinuirano pokazuju pozitivni učinci kod osoba s raznim psihičkim tegobama, kroničnom boli, kao i pozitivni učinci u vidu smanjenja osjećaja usamljenosti – ističe profesorica Kurtović.
Mnogi su opći pozitivni učinci čitanja i na onkološke pacijente, potvrđuje Tamara Kopf, mag. psych, psihologinja na Klinici za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata KBC-a Osijek.
– U ovom, za većinu oboljelih teškom životnom razdoblju knjiga može biti pozitivna distrakcija, sigurno mjesto koje im dozvoljava bijeg od težine svakodnevice i realiteta. Čitanje se pokazalo i kvalitetnom distrakcijom od fizičke boli koju ovi pacijenti nerijetko proživljavaju. Nadalje, čitanje blagonaklono djeluje na kognitivne funkcije, osobito na fokus i modalitete pažnje i pamćenja koji su nerijetko kompromitirani određenim modalitetima liječenja onkološke bolesti – pojašanjava Kopf.
Prema riječima prof. Kurtović, liječenje karcinoma dug je i mukotrpan proces, prvenstveno za pacijenta, ali i za njegovu obitelj. Različiti oblici psihosocijalne podrške sastavni su dio integrativne onkologije, te trebaju biti dostupni svim pacijentima. Biblioterapija je koristan dodatak takvom pristupu, osobito stoga što je relativno ekonomičan i izuzetno fleksibilan pristup.
U vjeri da će njezina djela, kao i knjige drugih autora, pridonijeti ozdravljenju onkoloških pacijenata koji se liječe u Osijeku, završimo nadahnjujućim riječima Ivane Šojat: “Odlika je zdravog društva misliti i skrbiti o bolesnima, nemoćnima i krhkima, a upravo ovakvim akcijama pružamo snagu i potporu onima kojima su najpotrebnije. Ovom prilikom ponovno pozivam nakladnike neka učine ljudsku gestu i daruju knjige koje će mnoge razveseliti, jer ova je akcija blagodatna mnogima i po mnogočemu”.
Ivana Rab Guljaš
PSIHOLOGINJE O BENEFITIMA BIBLIOTERAPIJE
l Učinkovitost i korist biblioterapije
KOPF: Klinička praksa potvrđuje višestruke benefite biblioterapije u prilagodbi i nošenju s malignom bolesti. Bibilioterapija kao forma samopomoći koristi čitanje i literaturu kako bi kroz informiranje, podršku i smjernice potpomogla poboljšanje mentalnog zdravlja i kvalitetu života pojedinca. U ovom kontekstu biblioterapija može pomoći osobi bolje razumjeti izazove s kojima se suočava, vlastite načine doživljavanja i reagiranja na njih, te razviti nove perspektive gledanja na aktualni životni izazov. kao i obogatiti strategije suočavanja i rješavanja aspekata problema koji ih brinu. Literatura i kliničko iskustvo sustavno potvrđuju kako ova vrsta ciljano usmjerenog čitanja značajno smanjuje razinu stresa, anksioznosti i depresivnosti, povećava osjećaj osobne kontrole, te širi kapacitete prilagođavanja na malignu bolest i odabrane modalitete njezina liječenja. Konačno, dakako, ovaj oblik čitanja bitno pomaže i obitelji i užoj okolini oboljele osobe kako bi i sami bolje razumjeli, procesuirali i nosili se izazovima koje nosi bolest i liječenje osobe s malignim oboljenjem, a samim time oboljeloj osobi bili u mogućnosti lakše pružiti adekvatnu i prijeko potrebnu socijalnu podršku.
l Čitanje u funkciji informiranja o bolesti i liječenju
KOPF: Čitanje s ciljem informiranja o prirodi bolesti i modalitetima liječenja iznimno je moćan alat u borbi s malignom bolešću. Ono prije svega pomaže smanjiti osjećaj nemoći i neizvjesnosti koji su ujedno i najveći nositelji anksioznosti kod onkoloških pacijenata jer osoba na taj način kvalitetnije priprema svoj um i tijelo na ono što dolazi, te bolje razumije ono što prolazi. Osim toga, kvalitetno čitanje koje podrazumijeva informiranje iz provjerenih i kontroliranih izvora prebacuje oboljelog iz moda pasivnog promatrača ove faze života u aktivnog sudionika svog liječenja koji razumije procese koje prolazi, postavlja jasnija i konkretnija pitanja liječniku oko eventualnih nedoumica, samim tim se kvalitetnije pridržava liječničkih smjernica, što za posljedicu, dakako, ima veći osjećaj kontrole u borbi s bolešću, bolju kvalitetu života i blagotvorni učinak na imunološke odgovore, čime se povećava vjerojatnost pozitivnih ishoda liječenja.
l Biblioterapija čitanjem naglas
KURTOVIĆ: Istraživanja, također, pokazuju da je biblioterapija čitanjem naglas korisni modalitet psihosocijalne podrške kod pacijenata sa značajnim kognitivnim oštećenjima kojima samostalno čitanje nije dostupno zbog kognitivnih oštećenja povezanih s karcinomom.
l Čitanje o iskustvima drugih
KOPF: Čitanje o iskustvima drugih ljudi koji su bolovali od raka može djelovati motivirajuće i inspirativno, te pružiti podršku i smanjiti osjećaj usamljenosti.
l Oblik psihološke podrške
KURTOVIĆ: Dodatna je korist biblioterapije u tome da je to oblik rada na koji će osobe, koje inače ne bi pristale na druge oblike psihološke podrške, lakše pristati. Razgovor o sadržaju iz literature, umjesto osobnih doživljaja, mnogi pacijenti mogu doživjeti manje rizičnim, što omogućuje pružanje psihološke podrške širem spektru pacijenata.