U Hrvatskoj su proteklih dana eskalirale napetosti povezane s manifestacijama srpske nacionalne manjine. U Zagrebu su uvečer 7. studenoga ispred Srpskog kulturnog centra u Preradovićevoj ulici zabilježena okupljanja maskiranih muškaraca u crnom koji su uzvikivali parole poput “Hrvatska, nezavisna država”, a interventna policija spriječila je mogući incident.
Samo nekoliko dana ranije, 3. studenoga, u Splitu je prekinut program Dana srpske kulture u prostorijama Gradskog kotara Blatine. Dok se zagrebački slučaj još istražuje, splitski je epilog dobio u određivanju jednomjesečnog istražnog zatvora za devetoricu muškaraca, što je potaknulo i prosvjed Torcide, dijelom i zbog toga što je među zatvorenima i hrvatski branitelj.
Serija tih događaja izazvala je zabrinutost u Hrvatskoj, ali i šire. Tim povodom za portal Radiosarajevo.ba govorio je predsjednik SDSS-a i saborski zastupnik Milorad Pupovac, otvoreno iznoseći zabrinutost zbog porasta netolerancije i ekstremizma u hrvatskom društvu.
Očekivanja od vlasti
Upitan kako vidi ove incidente odgovorio je: “To je teško gledati dobro i teško gledati pozitivno. Zbog toga što ta vrsta manifestiranja netolerancije, iskazivanja govora mržnje i zastrašivanja, pa i poticanja na nasilje brine ne samo pripadnike srpske nacionalne manjine, nego i drugih manjina”, rekao je Pupovac.
“Isto tako brine i sve one koji smatraju da je neophodno sačuvati toleranciju u društvu, da je neophodno sačuvati zakonitost i da je neophodno sačuvati Ustav i njegove vrijednosti.“
Govoreći o očekivanjima od vlasti, Pupovac je istaknuo kako je nužno da se institucije jasno postave prema širenju mržnje i nasilja:
“Očekujemo da vlasti ne toleriraju takve pojave. Jer, oni koji šire govor mržnje i potiču na nasilje, sasvim sigurno ne mogu biti tolerirani. Očekujemo da one koji su najodgovorniji za to sankcionira i, naravno, očekujemo da se ubuduće više vodi računa da ni u političkim govorima, ni u nekim drugim vrstama javnih nastupa nema onoga što može inspirirati ili poticati ljude koji preuzimaju sebi za pravo da kažu što je kultura, a što nije, da budu neka vrsta cenzora”.
‘Otvaranje prostora za ekstremnu desnu politiku’
Naglasio je i da se ne smije dopustiti nastavak targetiranja srpske zajednice u Hrvatskoj: “Ili da nastavljaju targetirati, ciljati srpsku nacionalnu manjinu, njezine programe, njezine organizacije, predstavnike kao dio glavnog cilja koji će sadržavati neku vrstu produljenog stanja koje podsjeća na poratno ili unutar-ratno stanje”.
Govoreći o širem kontekstu, Pupovac je upozorio da događaji u jednoj zemlji regije ne ostaju bez odjeka drugdje: “Sasvim sigurno da to što se dešava u jednoj zemlji bivše Jugoslavije ima svoje posljedice i u drugima. Tako da, ako se nešto loše događa u Hrvatskoj, to može biti primjer nekima da se loše događa i u Srbiji ili nekim drugim dijelovima bivše zajedničke zemlje, kao i obrnuto”.
Posebno je naglasio odgovornost Hrvatske, kao članice Europske unije: “Čini mi se da je dosta važno da Hrvatska, kao zemlja članica EU, kao zemlja koja uživa povjerenje unutar Unije, zaustavi ove procese, zaustavi ovo skretanje krajnje udesno i otvaranje prostora za ekstremnu desnu politiku. I ovo mi se čini ovoga trenutka najvažnijim političkim izazovom za hrvatski politički život i hrvatske političke predstavnike”
Povratak ratne retorike
Govoreći o odnosima u regiji, Pupovac je poručio: “Nema nikakve sumnje da bi zemlje u regiji trebale otvorenije i više surađivati. I da bi politička suradnja između Zagreba, Sarajeva i Beograda trebala biti mnogo bolja nego što jest. U nekim fazama, kao što je sada, te suradnje, nažalost, nema”, rekao je.
Upitan je brine li ga aktualna situacija i sve što se događa u državama bivše Jugoslavije, s obzirom na iskustva iz 1990-ih, na što je izrazio zabrinutost zbog povratka ratne retorike i ponašanja koja podsjećaju prijeratno razdoblje:
“Teško je reći da to mene ne brine, a siguran sam da to brine mnoge ljude. Da porast netolerancije unutar zemalja bivše Jugoslavije, da ekstremizacija politike, uključujući konflikte, jest nešto što ne izgleda dobro, a ponekad i ne sluti na dobro. Održavanje neke vrste ratnih retorika, ratnih poruka, sasvim sigurno je nešto što ne može biti jamstvo za neku vrstu perspektivnih odnosa”, zaključio je.
