Ruski predsjednik Vladimir Putin vrlo ozbiljno shvaća nadolazeće pregovore o prekidu vatre s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i sastavio je jak tim svojih najviših dužnosnika za vođenje pregovora. Uključuje Jurija Ušakova, Putinova pomoćnika za vanjsku politiku i bivšeg veleposlanika u SAD-u; Sergeja Nariškina, Putinov glavnog stranog obavještajnog časnika, koji će razmotriti domaće implikacije bilo kakvog dogovora; i voditelja ruskog suverenog fonda (RDIF), Kirila Dmitrijeva, koji se školovao na Stanfordu i Harvardu i glavni je ruski trgovac.
Predsjednik Trump zadužio je državnog tajnika Marca Rubia, direktora CIA-e Johna Ratcliffea, savjetnika za nacionalnu sigurnost Michaela Waltza i posebnog izaslanika za Bliski istok Stevea Witkoffa da vode pregovore s Rusijom.
Jurij Ušakov
Ušakov je služio kao pomoćnik predsjednika za poslove vanjske politike od 2012., a prethodno je bio ruski veleposlanik u SAD-u cijelo desetljeće počevši od 1998. u vrijeme kada je naglasak na odnosima bio na nekonstruktivnom angažmanu. “77-godišnji diplomatski veteran bio je glavni Putinov savjetnik za vanjsku politiku od 2012., a kako se položaj i utjecaj ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova smanjuju, uloga Ušakova samo je rasla”, napisao je sigurnosni analitičar Mark Galeotti u tekstu za The Spectator.
Član sovjetske elite, proveo je cijelu svoju karijeru u ruskom Ministarstvu vanjskih poslova (MVP) i služio je kao zamjenik šefa Putinova kabineta dok je Putin bio premijer između 2008. i 2012. godine. Nešto kao siva eminencija koji stoji iza prijestolja, Ušakov je jedan od ključnih stratega koji stoje iza ruske vanjske politike, s posebnim fokusom na američko-ruske odnose i diplomatske pregovore sa zapadnim zemljama. Poznat je po svojoj tvrdokornoj zakulisnoj diplomaciji, a oni koji su radili s njim opisali su ga kao “savršenog diplomata”. Također je bio snažno uključen u oblikovanje ruske politike o glavnim međunarodnim pitanjima, uključujući sukob u Ukrajini i odnose s Kinom.
U razgovorima sa SAD-om, on će se usredotočiti na geopolitička pitanja široke slike i zalagati se za veliki paket dogovora koji se ne odnosi samo na okončanje sukoba u Ukrajini, već i na ublažavanje sankcija i ponovno pokretanje pregovora o obnavljanju isteklih ugovora o kontroli naoružanja iz doba Hladnog rata.
Sveobuhvatni cilj Kremlja je osigurati sigurnost Rusije i Ministarstvo vanjskih poslova već je predložilo novi paneuropski sporazum o regionalnoj sigurnosti u 2008. koji bi mogao biti oživljen u nekom obliku u nadolazećim pregovorima kao način da se Ukrajini daju sigurnosna jamstva. Takva jamstva su bila i temeljno pitanje ovotjedne Münchenske sigurnosne konferencije (MSC).
🇷🇺 “They are attempting to falsify history—falsify the history of World War II, the Great Patriotic War.”
SVR Director Sergey Naryshkin accuses NGOs in Poland, Germany, and the U.S. of whitewashing Nzi crimes and downplaying the decisive role of the Red Army and Soviet peoples… pic.twitter.com/or5o0beaDY
— DD Geopolitics (@DD_Geopolitics) January 27, 2025
Sergej Nariškin
Istaknuti ruski političar i obavještajac, Nariškin je bio direktor Vanjske obavještajne službe (SVR) od listopada 2016. Nakon što je diplomirao inženjer 1978., upisao se u KGB u francuskom odjelu i pripada Putinovom timu iz Sankt Peterburga koje je sa sobom prebacio u Moskvu kada je preuzeo vlast 2000.
“SVR je već bio uključen u tihi angažman s CIA-om, i unatoč svom KGB-ovom obrazovanju, Nariškin je više političar nego špijun,” kaže Galeotti. “On je sam po sebi politički operater kao bivši predsjednik Državne dume, donjeg doma zakonodavnog tijela, ali i Putinov lojalist, na kojeg se predsjednik može osloniti da pazi na domaće političke implikacije bilo kojeg dogovora, dok se Ušakov fokusira na geopolitiku”, tvrdi analitičar.
Bivši zamjenik ruskog premijera od 2004. do 2008., bio je viši član Putinove vlade tijekom njegovog drugog mandata, fokusirajući se na gospodarstvo i suradnju s drugim članicama Zajednice neovisnih država (CIS). Nakon što je Putin postao premijer 2008., nastavio je u vladi tadašnjeg predsjednika Dmitrija Medvedeva, prije nego što je 2011. postao predsjednik Dume do 2016., dok nije preuzeo SVR. Nariškin je bio glavna osoba u nekoliko diplomatskih misija, otputovavši u Pyongyang, Sjevernu Koreju, u ožujku prošle godine, gdje se susreo sa sjevernokorejskim ministrom državne sigurnosti Ri Chang Daeom, što je dovelo do tijesnih veza između Rusije i azijske države.
U prosincu, Nariškin je izjavio da se Rusija približava svojim strateškim ciljevima u Ukrajini i da drži prednost u sukobu. Smatra se jastrebom u odnosima Rusije sa Zapadom. Odigrao je javnu ulogu u objašnjenju motiva ruske invazije na Ukrajinu 2022., pojavivši se na televizijskom sastanku s Putinom neposredno prije invazije, a Europa i SAD su ga sankcionirale.
Nariškin će biti odgovoran za to da svaki dogovor odgovara domaćim ciljevima Rusije i interesima njezinih partnera poput Sjeverne Koreje i Kine. Prošli je tjedan rekao novinarima da je Kremlj već dao upute ruskim obavještajnim službama da nastave surađivati sa svojim američkim kolegama nakon Trumpova telefonskog razgovora s Putinom dan ranije. I Ušakov i Nariškin sudjelovali su u pregovorima o prekidu vatre s Ukrajinom nedugo nakon što je Rusija pokrenula invaziju.
RDIF CEO Kirill Dmitriev is being groomed as Vladimir Putin’s successor pic.twitter.com/TX51ZGW9sQ
— Fitzpatrick Informer 🇺🇸🇬🇧 (@FitzInfo) February 14, 2025
Kiril Dmitrijev
Dmitriev je jedna od “zvijezda u usponu” iz sljedeće generacije u Kremlju, piše BneIntelliNews. Rođen je u Ukrajini, ali se školovao u SAD-u u sklopu programa razmjene iz sovjetske ere prije nego što se vratio u Rusiju i radio na projektu koji financira SAD za razvoj tržišta privatnog kapitala u Rusiji. Kasnije je radio kao upravitelj fonda za ukrajinskog oligarha Viktora Pinčuka prije nego što je postavljen na čelo novoosnovanog RDIF-a, koji je osmišljen za velika ulaganja privatnog kapitala u Rusiju.
Dmitrijev dobro poznaje Amerikance i pokušao je nagovoriti najveće zapadne fondove da ulažu u Rusiju u godinama procvata, ali bez puno uspjeha. Potom je svoju pozornost usmjerio na Bliski istok s puno više uspjeha gdje je vrlo dobro povezan. Nedavno je posredovao u dogovoru o oslobađanju američkog učitelja Paula Fogela iz ruskog zatvora gdje je služio 14-godišnju kaznu zbog optužbi za posjedovanje kanabisa zajedno s prijestolonasljednikom Mohammedom bin Salmanom (MbS).
Njegove bliskoistočne veze također će dobro doći s obzirom na to da je izgledno da bi se razgovori mogli održati u Kraljevini Saudijskoj Arabiji. Dmitrijev također održava kontakte s Trumpovim zetom Jaredom Kushnerom i drugim visokim Amerikancima u Bijeloj kući i poslovnom svijetu. Spominje se u izvješću posebnog tužitelja Roberta Muellera zbog njegovih napora da “uspostavi kontakt” s Trumpovom administracijom nakon prvih izbora američkog predsjednika.
Dmitrievljev se probio i time što je inicirao, a potom i nadgledao proizvodnju i distribuciju vrlo uspješnog ruskog cjepiva Sputnik V koje je razvijeno u iznimno kratkom vremenu. Kremlj je distribuirao cjepivo saveznicima diljem svijeta u vrijeme kada je Zapad gomilao doze koje je proizveo za vlastito stanovništvo u onome što su mnoge zemlje na globalnom jugu smatrale “apartheidom cjepiva”. Dmitrijev je predvodio ovaj diplomatski napor koji je Rusiji priskrbio veliku zahvalnost na tržištima u nastajanju kao dio ruskog prodora na globalni jug.
Insajder iz Kremlja sugerirao je da bi u pregovore mogao biti umiješan Putinov pomoćnik Vladimir Medinski, koji je predvodio izaslanstvo koje je pregovaralo o propalom mirovnom sporazumu u Istanbulu u travnju 2022., izvještava Ukrainska pravda. Putin je više puta ponavljao da bi bilo kakav novi sporazum morao kao temelj imati dogovorene uvjete iz pregovora u Istanbulu (ožujak 2022.). Kremlj opetovano ponavlja da je Ukrajina tada već pristala na dogovor, ali je Kijev dobio naredbu sa Zapada (Peskov je tvrdio iz Londona) da ipak odustanu u zadnji tren.
Bliskoistočna dimenzija
Ono što je posebno zanimljivo jest da će ovi pregovori svakako uključivati i pitanja vezana uz Bliski istok. Dmitrijev je savršena protustrana za razgovore s Trumpovim posebnim izaslanikom za Bliski istok, Steve Witkoffom. Dmitrijev i Witkoff već su se upoznali jer su obojica bili ključni u posredovanju u dogovoru za oslobađanje Fogela. A Witkoff ima vrlo sličnu pozadinu kao Dmitrijev, kao bivši investitor u nekretnine koji je opsežno poslovao na Bliskom istoku.
Moguće je da će se razgovori proširiti kako bi se došlo do rješenja sukoba u Gazi, s obzirom na Trumpovu sklonost “velikim paketima” rješenja. Trump je prošlog tjedna izjavio da će SAD preuzeti enklavu, protjerati Palestince i pretvoriti je u “rivijeru” Bliskog istoka. Mohammed bin Salman je 14. veljače pozvao na samit vodećih pet arapskih država kako bi se izgradio odgovor na ovaj kontroverzni prijedlog, a državni tajnik Marco Rubio pozvao je Arape da “dođu sa svojim idejama”.
Općenito se smatra da Trump nije primarno zainteresiran za ukrajinski sukob, opisujući ga kao “problem Europe”, a ne kao egzistencijalnu prijetnju globalnoj sigurnosti i “svjetskom poretku temeljenom na vrijednostima” kako je ruski napad opisala Bidenova administracija. Trump voli velike geste i također bi volio vidjeti da se sukob u Gazi brzo riješi tako da su izgledi da se pregovori o dva sukoba spoje dobri. Tome ide u prilog i odabir Rijada kao mjesta za pregovore kao i isključivanje i EU-a i Ukrajine iz pregovora jer su to strane koje imaju puno uži fokus na okončanje rata, ali pod manje fleksibilnim uvjetima, piše BneIntelliNews.
Zoran Meter: Dobro došli u Trumpov i Putinov svijet: Ovo je ionako oduvijek bio američko-ruski rat
