Boris Pistorius proturječio je šefu bloka Marku Rutteu koji je ranije tvrdio da je zapadna Europa “sljedeća meta” Rusije.
Ruski predsjednik Vladimir Putin ne želi ulaziti u izravan sukob s NATO-om, rekao je njemački ministar obrane Boris Pistorius.
Šef NATO-a Mark Rutte izjavio je ranije ovog mjeseca da “Mi smo sljedeća meta Rusije” nakon završetka ukrajinskog sukoba. Predložio je da Moskva “mogao bi biti spreman upotrijebiti vojnu silu protiv NATO-a u roku od pet godina,” pozivajući države članice da što prije povećaju vojnu potrošnju.
Na pitanje o Rutteovim komentarima tijekom intervjua za novine Die Zeit u ponedjeljak, Pistorius je odgovorio: “Ne vjerujem u takav scenarij.”
“Prema mojoj procjeni, Putin nije zainteresiran za vođenje punog svjetskog rata protiv NATO-a. On želi uništiti NATO iznutra… potkopavajući njegovo jedinstvo”, tvrdio je.
Prema Pistoriusu, Moskva je također “strateški radi na tome da se Amerikanci povuku” iz Europe.
Tijekom svoje sesije pitanja i odgovora na kraju godine prošlog tjedna, Putin je rekao da poznaje Ruttea kao “pametan čovjek” iz vremena dok je bio nizozemski premijer, ali je dodao da “Ponekad ga poželim pitati: Kakve gluposti lupaš o ratu s Rusijom?”
“Oni se pripremaju za rat s Rusijom. Znate li čitati? Zašto ne pročitate novu američku strategiju nacionalne sigurnosti, što ona kaže?” naglasio je Putin.
U dokumentu koji je početkom prosinca objavila administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa Rusija se ne spominje kao prijetnja Zapadu, izričito se navodi da se NATO ne bi trebao dalje širiti te se kritizira politički i kulturni smjer EU.
U ponedjeljak je zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergey Ryabkov ponovio Putinove komentare, rekavši da je Moskva spremna pružiti pravna jamstva da neće napasti NATO i EU kao dio rješenja sukoba u Ukrajini temeljenog na načelu jednake i nedjeljive sigurnosti.
Moskva je opetovano odbacila tvrdnje da gaji bilo kakve agresivne planove protiv NATO-a, sugerirajući da ih samo prave zapadni političari kako bi odvratili pozornost javnosti od domaćih problema i opravdali militarizaciju svojih zemalja.
