Ruski predsjednik Vladimir Putin odobrio je novu pomorsku strategiju usmjerenu na potpuno vraćanje pozicije Rusije kao vodeće globalne pomorske sile, rekao je pomoćnik Kremlja Nikolaj Patrušev u intervjuu za ruske državne novine Argumenti i Fakti.
Patrušev, bivši časnik KGB-a, rekao je ruskim novinama da je novi dokument pod nazivom Strategija razvoja ruske mornarice do 2050. odobren krajem svibnja. “Pozicija Rusije kao jedne od najvećih svjetskih pomorskih sila postupno se oporavlja”, rekao je Patrušev. Dodao je da takav plan zahtijeva dugoročnu viziju budućih pomorskih izazova i prijetnji. Rekao je kako dokument procjenjuje globalno vojno i političko okruženje, ocrtava potencijalne scenarije sukoba i analizira sposobnosti vodećih pomorskih sila.
‘Prvi put u modernoj ruskoj povijesti’
“Dokument strateškog planiranja ovog opsega i opsega usvojen je prvi put u modernoj ruskoj povijesti“, dodao je. Cijeli tekst strategije nije objavljen. Rusko Ministarstvo obrane izradilo je početnu verziju, koju je kasnije revidirao Ruski pomorski odbor – tijelo kojim Patrušev predsjedava od njegovog osnutka prošlog kolovoza – u koordinaciji s drugim saveznim agencijama. Putin je formalno potpisao strategiju 30. svibnja.
Putin je u travnju rekao da će se 8,4 bilijuna rubalja (95 milijarde eura) izdvojiti za nove ratne brodove tijekom sljedećeg desetljeća. Strategija do 2050. slijedi rusku Pomorsku doktrinu iz 2022., kojom su tada Sjedinjene Američke Države i NATO označene kao primarne prijetnje i naglasila jačanje arktičke i pacifičke flote.
Rusija trenutno upravlja trećom najmoćnijom mornaricom na svijetu, prema većini javnih ljestvica, iza Kine i Sjedinjenih Država. Podaci iz otvorenih izvora sugeriraju da Rusija ima 79 podmornica, uključujući 14 podmornica s balističkim raketama na nuklearni pogon, kao i 222 ratna broda. Njezina glavna flota je Sjeverna flota sa sjedištem u Severomorsku u Barentsovom moru, piše Reuters.
Prednosti ruske mornarice su robusna konstrukcija, napredni novi raketni sustavi, geografski položaj Rusije i njenih luka kao i velik broj podmornica na nuklearni pogon koje NATO otvoreno smatra velikom prijetnjom (snažna mogućnost nuklearnog odvraćanja kroz tzv. “drugi udar”).
Mane su dugoročni pad kapaciteta brodogradnje i pretjerano oslanjanje na sovjetsku flotu, česta probijanja rokova, samo jedan nosač koji je često na remontu, ograničen proračun te snažno oslanjanje na druge države za pomorsku tehnologiju i komponente.
Lekcije iz Ukrajine
Patrušev je rekao da nova strategija također uključuje lekcije iz tekućeg rata u Ukrajini.
Crnomorska flota je pretrpjela značajne gubitke od ukrajinskih napada, posebno u Crnom moru. Od rujna 2022. Ukrajina koristi besposadne glisere kamikaze za ciljanje ruske Crnomorske flote, uništivši nekoliko plovila. U najnovijem napadu potopljen je patrolni brod klase Mangust uz obalu Krima pomoću domaćeg drona Magura.
Ukrajinska kampanja oslanjala se na francusku pomorsku doktrinu Jeune École, koristeći male i jeftine “dronove” protiv većih ratnih brodova, piše ukrajinski Kyiv Independent. Nakon što je na početku rata izgubila svoju ionako skromnu konvencionalnu površinsku flotu, Ukrajina se okrenula razvoju vlastitih pomorskih dronova. Taj se pristup pokazao učinkovitim.
Ova ruska podmornica izaziva užas na zapadu: Prva u svijetu s ovim oružjem
