Ruska vojska počela je u svoje dugometne napade na Ukrajinu uključivati nove, jeftine bespilotne letjelice s ciljem otkrivanja protuzračne obrane, snimanja štete i odvlačenja pažnje ukrajinskih obrambenih sustava. Prema navodima ukrajinskih vojnih obavještajaca koje prenosi Forbes, Moskva na taj način pokušava poboljšati učinkovitost svojih sve učestalijih napada raketama i dronovima.
U posljednjih nekoliko tjedana Rusija je u najmanje pet napada upotrijebila dvije nove vrste bespilotnih letjelica, uključujući i onaj izveden prošlog četvrtka. Ti su dronovi izrađeni od jednostavnih i jeftinih materijala, poput pjenaste plastike i šperploče, što im omogućuje masovnu proizvodnju uz minimalne troškove. Jedan od modela ima kameru i SIM karticu ukrajinskog mobilnog operatera, pomoću koje ruska vojska u stvarnom vremenu prima snimke s bojišta.
“Oni pokušavaju otkriti gdje su naše mobilne jedinice i gdje se nalaze mitraljezi koji ih mogu uništiti, kao i pozicije naše protuzračne obrane,” izjavio je Andrij Černjak, glasnogovornik ukrajinske vojne obavještajne službe. Prema njegovim riječima, novi tip dronova ne nosi eksploziv, ali izgleda gotovo identično napadačkim dronovima tipa Shahed, što otežava njihovo razlikovanje i omogućuje im da služe kao mamci.
The reaction of people when russian Shahed drone got intercepted 🫠
Dnipro, Ukraine, this morning. pic.twitter.com/FkWsE3S9BZ
— Kate from Kharkiv (@BohuslavskaKate) September 20, 2025
Nova taktika
Ova inovacija, smatraju analitičari, pokazuje da Rusija nastoji prilagoditi svoju taktiku i uvesti nove tehnologije kako bi stekla prednost u iscrpljujućem ratu. Napadačke letjelice Shahed iranskog dizajna, već su postale ključni dio ruskih zračnih kampanja otkako je počela invazija punog opsega u veljači 2022. godine. Istodobno, Ukrajina uporno apelira na Zapad da joj osigura više protuzračne obrane, osobito zbog pojačanih napada na elektroenergetsku infrastrukturu.
Novi izviđački dronovi, čija se cijena procjenjuje na oko 10.000 dolara po komadu, znatno su jeftiniji od projektila kojima ih Ukrajinci moraju obarati. Letjelice mogu doseći visinu od oko 1000 metara, čime ostaju izvan dometa lakog naoružanja, dok istodobno tjeraju ukrajinsku vojsku da otkrije položaje svojih obrambenih sustava. Time Rusija uspješno provodi “rat iscrpljivanja” i testira obrambene reakcije Kijeva.
Rat u Ukrajini sve je više postao poligon za razvoj i testiranje bespilotnih sustava. Obje strane koriste dronove u gotovo svim aspektima ratovanja – od izviđanja i korekcije topničke paljbe do izvođenja napada duboko na neprijateljskom teritoriju.
Dok Rusija tvrdi da su njezini zračni udari usmjereni na vojne ciljeve, Ukrajina upozorava da ruski napadi sve češće pogađaju civilne objekte i energetsku infrastrukturu, uzrokujući velike materijalne štete i civilne žrtve. Trenutno ruske snage drže oko 18 posto ukrajinskog teritorija, a borbe se protežu duž više od tisuću kilometara bojišnice.
Eskalirala svađa među europskim proizvođačima modernih borbenih aviona: Moglo bi biti svega
Ostali bez benzina?
Istovremeno, bjeloruski izvoz benzina u Rusiju zabilježio je snažan rast tijekom rujna, pokazuju podaci industrijskih izvora na koje se poziva Reuters. Isporuke su se, prema izvješću, učetverostručile u odnosu na kolovoz, dok se Rusija suočava s ozbiljnim nestašicama goriva izazvanima ukrajinskim napadima dronovima na rafinerije i druge dijelove njezine energetske infrastrukture.
Zbog oštećenja ključnih postrojenja, nekoliko je ruskih regija posljednjih tjedana bilo prisiljeno ograničiti prodaju i potrošnju goriva, a vlasti su privremeno zamrznule cijene benzina kako bi spriječile daljnji rast troškova. Prema izvorima iz energetskog sektora, nestašice su najviše pogodile poljoprivrednike i prijevoznike, dok su benzinske postaje u nekim područjima uvele dnevne kvote.
Moskva je, kao odgovor na krizu, odlučila privremeno ograničiti izvoz benzina i dizela, pokušavajući stabilizirati opskrbu domaćeg tržišta. U tom kontekstu ponovno se okrenula Bjelorusiji, svom najbližem savezniku i dugogodišnjem partneru u energetskom sektoru. Sličan scenarij zabilježen je i prošle godine, kada je Bjelorusija povećala izvoz goriva u Rusiju tijekom sličnog razdoblja nestašice.
That’s what I call real sanctions: Ukraine is shutting down Russian oil production (alone!)
Reuters: Transneft warned Russian oil producers they may need to cut output due to Ukrainian drone attacks on export ports and refineries
Zelenskyy calls it sanctions that work faster 1/ pic.twitter.com/UpShFOPfKf
— Tymofiy Mylovanov (@Mylovanov) September 16, 2025
Podaci pokazuju da su željezničke isporuke benzina iz bjeloruskih rafinerija na rusko tržište u rujnu dosegnule 49.000 metričkih tona, što odgovara oko 14.500 barela dnevno. Uz to, izvoz dizela iznosio je 33.000 tona. Povećanje isporuka dogodilo se u trenutku kada ruske rafinerije rade smanjenim kapacitetom zbog sve učestalijih ukrajinskih napada bespilotnim letjelicama, koji su tijekom ljeta pogodili više postrojenja u zapadnoj i središnjoj Rusiji.
Istodobno je i tranzit bjeloruskog benzina namijenjen izvozu preko ruskih luka blago porastao – za oko jedan posto, na ukupno 140.000 tona. Bjelorusija već nekoliko godina koristi ruske morske luke za pretovar svojih naftnih proizvoda, zahvaljujući sporazumu o energetskoj suradnji koji su Moskva i Minsk potpisali 2021. godine. Taj aranžman omogućuje Bjelorusiji da izbjegne baltičke luke, koje su joj zatvorene zbog zapadnih sankcija.
Unatoč aktualnom porastu izvoza prema Rusiji, ukupna prerada nafte u bjeloruskim rafinerijama ove je godine u padu. Od siječnja do rujna pretovar goriva smanjen je za gotovo 40 posto u odnosu na prošlu godinu, na 1,17 milijuna tona. Dvije glavne rafinerije, Naftan i Mozyr, imaju kapacitet od po 12 milijuna tona godišnje, ali posljednjih godina rade s ograničenim opsegom, uglavnom zbog sankcija i smanjenog pristupa zapadnim tržištima.
