Ruski predsjednik Vladimir Putin umanjio je mogućnost korištenja nuklearnog oružja u tekućem sukobu u Ukrajini.
U nedavnom intervjuu s ruskom državnom televizijom, razmišljajući o njegovih 25 godina na vlasti, Putin je tvrdio da se potreba za nuklearnom raspoređivanjem nije pojavila i izrazila nadu da to nikada neće.
Tvrdio je da Rusija posjeduje potrebne resurse i sposobnosti za postizanje “logičkog zaključka” u sukobu.
Odgovarajući na pitanje o ukrajinskim štrajkovima na ruskom teritoriju, Putin je rekao: “Nije bilo potrebe za upotrebom tog (nuklearnog) oružja … i nadam se da ih neće tražiti.”
“Imamo dovoljno snage i sredstava da donesemo ono što je započelo 2022. godine do logičnog zaključka s ishodom koji Rusija zahtijeva”, rekao je.
Putin je potpisao obnovljenu verziju ruske nuklearne doktrine u studenom 2024. godine, napisavši okolnosti koje mu omogućuju korištenje atomskog arsenala u moskovi, najvećem na svijetu. Ta je verzija spustila traku, dajući mu tu mogućnost kao odgovor na čak i konvencionalni napad potpomognut nuklearnom energijom.
U filmu je Putin također rekao da Rusija nije pokrenula cjelovitu invaziju na Ukrajinu-ono što je nazvao “posebnom vojnom operacijom”-2014. godine, kada je ilegalno pripojio Krim, jer je “praktički nerealna”.
“Zemlja nije bila spremna za takvu frontalnu sukob s cijelim kolektivnim Zapadom”, rekao je. Također je tvrdio da je Rusija “iskreno pokušala riješiti problem Donbasa mirnim sredstvima.”
Putin je rekao da je pomirenje s Ukrajinom “neizbježno”.
Rusija i Ukrajina, međutim, ostaju ne slažu se oko natjecateljskih prijedloga za primirje.
Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy izjavio je u petak, u komentarima objavljenim u subotu, da je najava Moskve o primirju od 72 sata u Ukrajini da obilježi Dan pobjede u Drugom svjetskom ratu samo pokušaj stvaranja “meke atmosfere” uoči godišnjeg proslava Rusije.
Zelenskyy je umjesto toga obnovio pozive na značajniju pauzu od 30 dana u neprijateljstvima, kao što su SAD u početku predložile. Rekao je da bi predloženi primirje mogao započeti bilo kada kao smislen korak ka završetku rata.
Kremlj je rekao da je primirje na humanitarnim osnovama i da će trajati od početka 8. svibnja i trajanja do kraja 10. svibnja kako bi Mark Moskva poraza od nacističke Njemačke 1945. – najveći ruski sekularni odmor.
Ruski napad bespilotnih letjelica preko noći na gradsku prijestolnicu, Kiyiv, ranio je 11 ljudi, priopćila je u nedjelju državna služba u ukrajini. Dvoje djece bilo je među ranjenim.
Napad se probudio Valentyna Fesiuk, 83-godišnja stanovnica okruga Obolon Kiyiv.
“Samo sam spavao kad se kuća tresla”, rekla je Valentyna Fesiuk, 83-godišnja stanovnica Kiyiv-ovog okruga Obolon. “Bilo je to u 12:30. Stan na 12. katu zapalio se”, rekla je ona Associated Press.
Drugi stanovnik, Viacheslav Khotab, vidio je kako njegov automobil gori. “Bio sam prekriven slomljenim staklom”, rekao je. “Nisam mogao ništa učiniti.”
54-godišnjak je bio frustriran zaustavljenim mirovnim pregovorima: “Ne mogu se složiti ni o čemu, a mi smo ti koji trpe posljedice.”
Daryna Kravchuk, 18-godišnja studentica u okrugu, opisala je kako je “pet do šest minuta nakon što je aktiviran zračni napad, čuli snažan utjecaj, sve se počelo tresti. … Bilo je tri udara gotovo u nizu nakon što je aktiviran zračni napad.”
“Vrlo je zastrašujuće svjedočiti, to dugo patimo od toga. Ljudi stalno trpe cijelo vrijeme. … još je uvijek teško vidjeti kako se naša zemlja stalno uništava”, rekla je za AP.
Dvije osobe su u nedjelju ubile ruske vođene bombe, po jednu u regijama Dnipropetrovsk i Sumy, rekli su lokalni dužnosnici.
Rusija je preko noći ispalila ukupno 165 eksplodirajućih dronova i ukrašavanja, priopćile su Ukrajinske zračne snage. Od toga je 69 presrećeno i daljnjih 80 izgubljenih, vjerojatno je elektronički zaglavljen. Rusija je također lansirala dvije balističke rakete.
Rusko ministarstvo obrane priopćilo je kako su njegove zračne obrane preko noći srušile 13 ukrajinskih bespilotnih letjelica.
