Rusija je preko noći pokrenula svježe zračne štrajkove na Ukrajini, ubivši dvije osobe i ozlijedivši nekoliko drugih.
Ukrajinske zračne snage priopćile su kako je Rusija preko noći pokrenula 426 bespilotnih letjelica i 24 rakete, što je ovaj mjesec doveo do ukupnog broja štrajkova u zemlji na 5.402.
Kao odgovor, predsjednik Volodymyr Zelensky pozvao je saveznike Ukrajine da povećaju proizvodnju sustava zračne obrane i presretača bespilotnih letelica kako bi pomogli u zaštiti od budućih napada.
Ruski zračni napad na Ukrajinu posljednji je u nizu rekordnih zračnih napada u posljednja dva mjeseca. Ispod, Neovisan Gleda kako je i zašto, Rusija je odlučila ciljati na gradove Ukrajine s tako razornom silom.
Napadi su se povećali od lipnja nadalje
Ruski zračni štrajkovi na Ukrajini masovno su se povećali od lipnja, s intenzivnim vrhovima. Podaci pokazuju da se šest najkoncentriranijih napada odvijalo u posljednjih mjesec dana.
Putinove snage do sada su ovog mjeseca pokrenule 5.402 bespilotnih letjelica i rakete protiv Ukrajine, a tempo napada posljednjih tjedana naglo je porastao, prema podacima Ukrajinskih zračnih snaga.
Najsmrtonosniji pojedinačni dan uslijedio je 9. srpnja, kada je Moskva ispalila 741 bespilotnu letvice i rakete. Uslijedile su druge intenzivne baraže, uključujući 623 12. srpnja i 550, 4. srpnja.
Dok je broj štrajkova pao sredinom mjeseca sa samo 35 prijavljenih 18. srpnja i 64 17. srpnja, tempo se ponovno pokupio tijekom prošlog tjedna, a 330 oružja je ispaljeno u subotu i još 450 u nedjelju.
Samo u lipnju bilo je pet slučajeva u kojima je Rusija u noći poslala preko 400 bespilotnih letjelica i raketa.
Rusija je ‘planirala povećanje štrajkova’

Federico Borsari, suradnik s Transatlantskom programom obrane i sigurnosti u Centru za europsku analizu politika (CEPA), rekao je Neovisan da će ruska vojska vjerojatno planirati porast štrajkova najmanje godinu dana.
“Već su postojali znakovi da Rusija pokušava povećati svoj proizvod u smislu imovine i platformi koje bi mogli pokrenuti protiv Ukrajine 2024.”, rekao je, dodajući da je porast dronova pokušaj da zračne napade učini učinkovitijim.
“Rusija pokušava diverzificirati svoje štrajkačke pakete kako bi ih učinila isplativijim i postigla opseg uništenja koja je dovoljna za uništavanje ključnih vojnih ciljeva poput aerodroma.”
Dodao je da, više od tri godine, Rusija nije bila “vrlo učinkovita” kada je u pitanju “umanjivanje proizvodnih kapaciteta Ukrajine na industrijskoj razini”.
Ruska vojska također nije uspjela “stvoriti osjećaj panike i straha među stanovništvom kako bi diskreditirala vladu i stvorila uvjete za manje učinkovitosti na prvoj liniji”, rekao je.
Putin ‘pokušavajući izazvati paniku’ štrajkovima

Gospodin Borsari je nastavio da je Rusija bila prisiljena biti taktičnija u svojim ciljevima da poveća štetu od kritične ukrajinske infrastrukture, istovremeno ciljajući na svoju radnu snagu.
“Rusija se sada također pokušava usredotočiti na strateške ciljeve poput vojnih ureda za prijavu, u različitim područjima Ukrajine”, rekao je. „Ovdje pokušaj nije samo uništiti energetske biljke ili drugu infrastrukturu, već i usaditi strah i stvoriti osjećaj panike među stanovništvom.
“Dakle, povećanje psiholoških učinaka ovog rata na ukrajinsko stanovništvo i istovremeno obeshrabriti ljude da u osnovi idu u urede za prijavu.”
Kazao je da bi psihološki učinci štrajkova mogli “umanjiti sposobnost ukrajinskih snaga da se zapošljavaju”, dodajući: “To je sigurno pitanje za Ukrajinu u usporedbi s Rusijom.”
Ranije ovog mjeseca, grad Lutsk, na sjeverozapadu Ukrajine, pogodio je ruski štrajk bespilotnih letjelica. Lutsk je dom aerodroma koje koristi Ukrajinska vojska, a teretni avioni i borbeni zrakoplovi rutinski lete nad gradom.
Analiza pokazuje da, iako Moskva povećava svoj bespilotni izlaz i povećava intenzitet svojih napada, ne slijede dosljedan obrazac. 8. srpnja Rusija je ispalila 52 drona u Ukrajini, a slijedilo je rekordnih 550 dan poslije. Sljedećeg dana ispalio je 322.
Moskva pristupa “danima” pristupa udarcima
Marcel Plichta, bivši američki Analitičar Ministarstva obrane, sugerirao je da Rusija zadirkuje svoje velike napade pristupom “uključenih dana”.
“Dan kada biste imali zaista velik i sve više rekordni napad, a onda biste imali i izvan dana … poput 100 dronova ili 61 drona”, objasnio je.
„Korist za veliki napad je, osim činjenice da uhvati naslove, veća je vjerojatnost da će nadvladati ukrajinsku zračnu obranu i naštetiti moralu ukrajinskog stanovništva.
“Još je gore pokušati srušiti 500 bespilotnih letjelica odjednom nego što je to 200 bespilotnih letjelica tijekom dvije noći, jer odjednom morate prioritet. Morate shvatiti gdje su svi i na njih trebate odgovoriti. To je mnogo izazovnija situacija.”

Obojica analitičara dodali su da eskalirajući zračni štrajkovi ukazuju na to da primirje nije uskoro na karticama, tri godine nakon što je Putin pokrenuo svoju brutalnu invaziju na zemlju.
“Rusija je pokazala da su svi u Shahed -u kao platformu. Oni će se s tim uhvatiti, napraviti će poboljšati i uvesti složenije varijante, ali u osnovi su svi u ovoj ideji o masovnim napadima drona kako bi pratili njihove rakete”, rekao je g. Plichta.
“U osnovi od sada do kraja sukoba, vidjet ćete rast broja koji se koriste Shaheds. Možda će se obrasci njihove uporabe ponovo mijenjati, ali ovaj će se ukupni broj koji se koristiti tjedno, mjesečno, godišnje, i dalje raste jer Rusija proizvodi više i bolje shari.”
Dodao je: “U konačnici ono što zaustavlja Shaheds je politički kraj sukoba, a ne nužno i čarobno oružje koje može oboriti stopu presretanja ili čak upečatljive proizvodne pogone.”
Gospodin Borsari ponovio je svoje osjećaje rekavši: “Jasno je da Rusija nije zainteresirana za postizanje primirja, barem na temelju uvjeta kojima su se nadale SAD i Ukrajina.”