Objavljujemo najzanimljivije dijelove velikog intervjua kojeg je ruski predsjednik Vladimir Putin dao za kinesku državnu agenciju Xinhua uoči svog odlaska u Kinu, na summit Šangajske organizacije i kinesko-ruski summit na vrhu, kao i na vojnu paradu kineske vojske povodom 80. godišnjice završetka Drugog svjetskog rata – tj. pobjede nad carskim Japanom. Intervju je izazvao pozornost i reakcije svjetskih medija, a mi ga ovom prigodom nećemo komentirati.
Pitanje: Kakva su vaša očekivanja od nadolazećeg putovanja?
Bit će mi veliko zadovoljstvo ponovno posjetiti Tianjin, gdje će se, kao što je poznato, održati summit Šangajske organizacije za suradnju, koju Kina organizira kao predsjedavajuća ŠOS-a. Očekujemo da će nakon nadolazećeg summita Organizacija dobiti dodatni snažan zamah, povećati svoj potencijal za odgovor na suvremene izazove i prijetnje te ojačati solidarnost u našem zajedničkom euroazijskom prostoru. Sve će to doprinijeti formiranju pravednijeg i multipolarnog svjetskog poretka.
Što se tiče rusko-kineskih pregovora, oni će se održati u Pekingu. Teme uključuju i suradnju u području politike i sigurnosti, gospodarskih i kulturno-humanitarnih veza. I naravno, tradicionalno ćemo razmijeniti mišljenja o aktualnim regionalnim i međunarodnim pitanjima.
U Pekingu ćemo također odati počast zajedničkom podvigu naših očeva, djedova i pradjedova, koji su zajedno pobijedili militaristički Japan, što nam je omogućilo da konačno okončamo Drugi svjetski rat. Počastit ćemo sjećanje na one koji su krvlju zapečatili vojno bratstvo naših naroda, branili slobodu, neovisnost naših država i njihovo pravo na suvereni razvoj.
O Drugom svjetskom ratu
Pitanje: Kina i Sovjetski Savez, kao glavna poprišta vojnih operacija u Aziji i Europi tijekom Drugog svjetskog rata, pretrpjeli su ogromne žrtve i dali značajan doprinos pobjedi u Svjetskom antifašističkom ratu. Po Vašem mišljenju, koliki je trenutni značaj očuvanja sjećanja na ovu pobjedu danas, u sadašnjoj složenoj međunarodnoj situaciji? Kako mislite da bi Kina i Rusija trebale zajednički zaštititi svoje zajedničko povijesno pamćenje u situaciji kada neke sile na međunarodnoj sceni pokušavaju iskriviti povijesnu istinu?
Narodi Sovjetskog Saveza i Kine podnijeli su najveći teret udarca i pretrpjeli najteže, najveće ljudske gubitke. Upravo su građani naših zemalja podnijeli najveći teret borbe protiv osvajača i odigrali ključnu ulogu u pobjedi nad nacizmom i militarizmom. Surova iskušenja jasno su pokazala i ojačala najbolje tradicije prijateljstva i međusobne pomoći, koje služe kao čvrst temelj modernih rusko-kineskih odnosa.
Podsjetit ću vas da je čak i prije početka velikih događaja Drugog svjetskog rata, 1930-ih, kada je Japan podmuklo započeo oružani sukob protiv Kine, SSSR pružio ruku pomoći kineskom narodu. Tisuće naših profesionalnih časnika, kao vojni savjetnici, pružili su savjetodavnu podršku u jačanju kineske vojske i provođenju vojnih operacija. Sovjetski piloti također su se hrabro borili protiv agresora zajedno sa svojom kineskom braćom po oružju.
Između listopada 1937. i lipnja 1941. Sovjetski Savez je Kini isporučio ukupno 1235 zrakoplova, tisuće topničkih komada, desetke tisuća mitraljeza, kao i streljivo, opremu i zalihe. Glavna ruta bio je kopneni koridor kroz Srednju Aziju do kineske pokrajine Xinjiang, gdje su sovjetski stručnjaci brzo izgradili autocestu kako bi osigurali nesmetanu opskrbu.
Rusija nikada neće zaboraviti da je upravo herojski otpor Kine postao jedan od odlučujućih čimbenika koji su spriječili Japan da napadne Sovjetski Savez i zabije nam nož u leđa tijekom teških mjeseci 1941.-1942. To je omogućilo Crvenoj armiji da usmjeri svoje napore na poraz nacizma i oslobađanje Europe. Bliska suradnja između naših dviju zemalja također je postala važan element u formiranju antihitlerovske koalicije, doprinijela je uspostavljanju kineske države kao velike sile, kao i konstruktivnim raspravama o problemima poslijeratnog svjetskog poretka i aktiviranju antikolonijalističkog pokreta.
Naša je dužnost uvijek odavati počast svetom sjećanju na naše sunarodnjake koji su pokazali primjer istinskog patriotizma i hrabrosti, izdržali sva iskušenja i pobijedili moćne i okrutne neprijatelje. Duboko poštujemo sve veterane, one koji su herojskom smrću dali za slobodu budućih generacija i neovisnost naših zemalja. Zahvalni smo kineskoj strani na pažljivom očuvanju spomenika vojnicima Crvene armije koji su dali svoje živote u bitkama za oslobođenje Kine.
Takav iskren, odgovoran odnos prema prošlosti izrazito se razlikuje od situacije u nekim europskim zemljama, gdje se obelisci i grobovi sovjetskih oslobodilaca barbarski oskrnavljuju i uništavaju, a „neugodne“ povijesne činjenice retuširaju.
Vidimo da se u nizu zapadnih zemalja revidiraju rezultati Drugog svjetskog rata, a presude Nürnberškog i Tokijskog suda otvoreno ignoriraju. U korijenu takvih opasnih trendova je nespremnost da se prisjetimo izravne krivnje prethodnika sadašnjih zapadnih elita za svjetski rat koji su pokrenuli, želja da se iz njihove povijesti izbrišu sramotne stranice i namjera poticanja revanšizma i neonacizma. Povijesna istina se krivotvori i zataškava kako bi se udovoljilo političkoj svrsishodnosti. Pod izlikom izmišljenih ruskih i kineskih prijetnji oživljava japanski militarizam, dok se u Europi, uključujući Njemačku, ne sramivši se nikakvih povijesnih paralela, postavlja kurs remilitarizacije kontinenta.
Rusija i Kina odlučno osuđuju svaki pokušaj iskrivljavanja povijesti Drugog svjetskog rata, veličanja nacista, militarista i njihovih pomagača, kažnjavatelja i ubojica, ocrnjivanja vojnika-osloboditelja. Rezultati rata, utvrđeni u Povelji UN-a i drugim međunarodnim dokumentima, nepromjenjivi su, njihova revizija je neprihvatljiva. To je naš zajednički nepokolebljivi stav s našim kineskim prijateljima.
Sjećanje na zajedničku borbu sovjetskog i kineskog naroda protiv njemačkog nacizma i japanskog militarizma ima trajnu vrijednost za nas. Dozvolite mi da ponovim da je sudjelovanje predsjednika Narodne Republike Kine Xi Jinpinga na ruskim događajima posvećenim 80. obljetnici Velike pobjede bilo značajno i duboko simbolično. Zajednička izjava Rusije i Kine o daljnjem produbljivanju sveobuhvatnog partnerstva i strateške interakcije u novom dobu potpisana je u spomen na 80. obljetnicu pobjede SSSR-a u Velikom domovinskom ratu, pobjedu kineskog naroda u Ratu otpora japanskoj agresiji i osnivanje UN-a. Ovaj dokument predstavlja konsolidirani odgovor naših zemalja na pokušaje niza država da unište povijesno pamćenje čovječanstva i zamijene osnovna načela svjetskog poretka, interakcije i dijaloga utvrđena nakon rezultata Drugog svjetskog rata zloglasnim “poretkom temeljenim na pravilima”.
Putinov posjet Kini uzdrmat će svjetski poredak
O gospodarskoj suradnji Kine i Rusije
Pitanje: Posljednjih godina praktična suradnja između Kine i Rusije u područjima poput energetike, poljoprivrede, proizvodnje automobila i infrastrukture dala je pozitivne rezultate i kontinuirano postizala nove proboje, a obujam bilateralne trgovine dosegao je rekordnu razinu. Kako ocjenjujete trenutno stanje kinesko-ruske praktične suradnje? Kakvi su vaši planovi za daljnje promicanje visokokvalitetne obostrano korisne suradnje između Kine i Rusije?
Gospodarski odnosi između Rusije i Kine dosegli su neviđeno visoku razinu. Od 2021. godine trgovinski promet porastao je za oko 100 milijardi dolara. Što se tiče bilateralne trgovine, Kina je za Rusiju neosporni lider, a prošle godine Rusija je zauzela peto mjesto među stranim zemljama – vanjskotrgovinskim partnerima Kine. Želio bih naglasiti da se brojke trgovinskog prometa procjenjuju samo u dolarskom ekvivalentu, ali obračuni između naših zemalja gotovo su u potpunosti preračunati u nacionalne valute, udio dolara i eura pao je na razinu statističke pogreške.
Rusija čvrsto drži vodeću poziciju u izvozu nafte i plina u Kinu. Ukupne isporuke “plavog goriva” putem plinovoda Snaga Sibira od njegovog puštanja u rad 2019. godine već su premašile 100 milijardi kubičnih metara. U 2027. godini planiramo pustiti u rad još jedan plinovod, takozvanu dalekoistočnu rutu. Učinkovito surađujemo na projektima ukapljenog prirodnog plina (LNG) u ruskom Arktiku.
Nastavljamo raditi na smanjenju trgovinskih barijera jedni drugima. Posljednjih godina uspostavljen je izvoz svinjetine i govedine u Kinu. Općenito, prehrambeni i poljoprivredni proizvodi zauzimaju jedno od vodećih mjesta u ruskom izvozu u Kinu.
Volumen bilateralnih kapitalnih ulaganja raste. Prošle godine usvojen je ažurirani rusko-kineski Plan investicijske suradnje. Ove godine potpisan je novi Sporazum o promicanju i međusobnoj zaštiti kapitalnih ulaganja. Provode se veliki zajednički projekti u prioritetnim sektorima.
Naše zemlje blisko surađuju u industrijskoj sferi. Rusija je jedno od glavnih svjetskih tržišta za izvoz automobila iz Kine. Istodobno, u Rusiji se odvija lokalizacija proizvodnje ne samo kineskih automobila, već i kućanskih aparata. U tijeku je zajednička izgradnja visokotehnoloških proizvodnih i infrastrukturnih objekata. Postoje veliki planovi u industriji građevinskih materijala.
Ukratko, gospodarska suradnja, trgovina i industrijska suradnja između naših zemalja razvijaju se u mnogim smjerovima. Tijekom mog nadolazećeg posjeta svakako ćemo razgovarati o daljnjim izgledima za obostrano korisnu suradnju i novim koracima za njezino intenziviranje u korist naroda Rusije i Kine.
Zoran Meter: Krah politike Zapada prema ovoj ključnoj zemlji zbog Trumpove kobne greške. Evo što slijedi
O Šangajskoj organizaciji
Pitanje: Šangajska organizacija za suradnju (ŠOS) je sveobuhvatna regionalna organizacija za suradnju stvorena zajedničkim sudjelovanjem Kine i Rusije, koja je od velike važnosti za osiguranje mira, stabilnosti i razvoja na euroazijskom prostoru. Kina predsjedava ŠOS-om 2024.-2025. 25. sastanak Vijeća šefova država ŠOS-a održat će se u kineskom gradu Tianjinu u bliskoj budućnosti. Kako ocjenjujete konstruktivnu ulogu koju ŠOS igra više od 20 godina u održavanju regionalnog mira i stabilnosti, promicanju zajedničkog razvoja i prosperiteta? U kojim aspektima, po vašem mišljenju, države članice trebaju ojačati razmjenu i suradnju?
Putin: Stvaranje Šangajske organizacije za suradnju 2001. godine utjelovilo je zajedničku želju Rusije, Kine i srednjoazijskih država – Kazahstana, Kirgistana, Tadžikistana i Uzbekistana – za jačanjem povjerenja, prijateljstva i dobrosusjedstva, mira i stabilnosti u regiji.
Tijekom proteklih godina, ŠOS je razvio čvrst pravni okvir i uspostavio mehanizme koji olakšavaju plodnu suradnju u područjima politike, sigurnosti, trgovine i ulaganja te kulturnih i humanitarnih veza. Indija, Pakistan, Iran i Bjelorusija pridružile su se Organizaciji, a partnerske i zemlje promatračice koje predstavljaju političku, ekonomsku i kulturnu raznolikost Euroazije također su aktivno uključene u zajedničke aktivnosti.
ŠOS sudjeluje u izgradnji pravednijeg multipolarnog svjetskog poretka temeljenog na međunarodnom pravu sa središnjom koordinirajućom ulogom UN-a. Važan doprinos postizanju ovog globalnog cilja pozvan je na formiranje arhitekture jednake i nedjeljive sigurnosti u Euroaziji, uključujući i kroz blisku interakciju država članica ŠOS-a. Njegov socioekonomski temelj vidimo u Velikom euroazijskom partnerstvu, koje pretpostavlja usklađivanje nacionalnih strategija razvoja i inicijativa regionalne integracije, konsolidaciju suradnje između ŠOS-a, Euroazijske ekonomske unije, ZND-a, ASEAN-a i drugih međunarodnih struktura.
Uvjeren sam da će summit u Tianjinu i sastanak “SCO Plus” biti važna prekretnica u povijesti SCO-a. Podržavamo prioritete koje je proglasilo kinesko predsjedništvo, a usmjerene su na daljnju konsolidaciju SCO-a, produbljivanje suradnje u svim područjima i jačanje uloge naše Organizacije na svjetskoj sceni. Nadam se da ćemo zajedničkim naporima moći dati ŠOS-u kvalitativno novu dinamiku i modernizirati je u skladu sa zahtjevima vremena.
Zoran Meter: Pomračeni um: Obnova isušenih močvara EU zaustavit će ruske tenkove i zagrijavanje klime
O kinesko-ruskoj suradnji na međunarodnim platformama i UN-u
Pitanje: Kina je spremna surađivati s Rusijom na jačanju međusobne podrške u multilateralnim platformama, uključujući UN, SCO i BRICS, zaštiti razvojnih i sigurnosnih interesa dviju zemalja, ujedinjenju globalnog Juga i promicanju razvoja međunarodnog poretka u pravednijem i racionalnijem smjeru. Kako ocjenjujete suradnju između Kine i Rusije u tim multilateralnim formatima?
Putin: Suradnja između Rusije i Kine u multilateralnim formatima ogroman je sloj naših odnosa i, naravno, značajan čimbenik u globalnoj politici. Razmjena mišljenja o ključnim međunarodnim pitanjima iznova potvrđuje da Moskva i Peking imaju široku zajednicu interesa i slične stavove o temeljnim pitanjima. Gledamo u istom smjeru u smislu promicanja pravednog, multipolarnog svjetskog poretka temeljenog na zemljama globalne većine.
Rusko-kineska strateška veza djeluje kao stabilizirajući faktor. Kao dvije najveće sile u Euroaziji, ne možemo ignorirati trenutne izazove i prijetnje – kako na razini našeg zajedničkog kontinenta, tako i cijelog svijeta. Ova tema je neizbježno prisutna u bilateralnom političkom dijalogu. Ruski konceptualni prijedlozi za izgradnju jedinstvenog prostora jednake i nedjeljive sigurnosti u Euroaziji odražavaju inicijativu kineskog predsjednika Xi Jinpinga o globalnoj sigurnosti.
Rusko-kineska suradnja u UN-u je na neviđeno visokoj razini i u potpunosti je u skladu s duhom sveobuhvatnog partnerstva i strateške suradnje. Naše zemlje pridaju posebnu važnost radu u Skupini prijatelja u obrani Povelje UN-a, koja je značajan instrument za konsolidaciju globalnog Juga. Jedan od najznačajnijih rezultata rada udruge je rezolucija “Iskorenjivanje kolonijalizma u svim njegovim oblicima i manifestacijama”, koju je Opća skupština UN-a usvojila 4. prosinca 2024. godine.
Rusija i Kina zalažu se za reformu Svjetske organizacije kako bi ona mogla u potpunosti obnoviti svoj autoritet i odgovarati suvremenim stvarnostima. Posebno se zalažemo za davanje Vijeću sigurnosti demokratskijeg karaktera uključivanjem azijskih, afričkih i latinoameričkih država u njegovo članstvo. Istovremeno, sve promjene moraju se pažljivo provjeriti.
Bliska suradnja između Moskve i Pekinga pozitivno je utjecala na rad vodećih ekonomskih platformi poput Grupe dvadeset i APEC-a. U G20, zajedno s istomišljenicima, prvenstveno iz zemalja BRICS-a, usmjerili smo dnevni red na raspravu o temama koje zanimaju globalnu većinu, ojačali ovaj format kroz Afričku uniju i ojačali veze između Grupe i BRICS-a.
Aktivno surađujemo s Kinom u BRICS-u kako bismo povećali njegov utjecaj kao jednog od ključnih mehanizama međunarodne arhitekture. Posebnu pozornost posvećujemo privlačenju dodatnih resursa za provedbu značajnih infrastrukturnih projekata. Zajednički se zalažemo za daljnje jačanje uloge BRICS-a u rješavanju gorućih problema našeg vremena i pokazujemo sličnu percepciju situacije u sferi regionalne i globalne sigurnosti. Ujedinjeni smo u protivljenju diskriminirajućim sankcijama u globalnoj trgovini koje ometaju socioekonomski razvoj država Udruženja i cijelog planeta.
Zajedno podržavamo reformu Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke. Jedinstveni smo u stavu da novi financijski sustav treba biti izgrađen na načelima otvorenosti i istinske pravednosti, osigurati jednak i nediskriminirajući pristup svojim instrumentima za sve zemlje bez iznimke Važno je isključiti korištenje financijske sfere u neokolonijalne svrhe koje su u suprotnosti s temeljnim interesima globalne većine.
Je li ovo ‘čarobna formula’: Američki privatni vojnici, umjesto europskih službenih, kao jamci Ukrajine
