Odluka je dugo čekana i odgovor je na bezobzirnu agresiju Washingtona
Po Dmitrij Suslovčlan Ruskog vijeća za vanjsku i obrambenu politiku, zamjenik ravnatelja Svjetske ekonomije i međunarodne politike na Visokoj ekonomskoj školi u Moskvi i stručnjak kluba Valdai.
Ažuriranje ruske nuklearne doktrine svakako nije spontani korak. Dugo je trebalo i povezano je s činjenicom da se trenutna razina atomskog odvraćanja pokazala nedostatnom. Pogotovo s obzirom na to da nije uspjela spriječiti Zapad u hibridnom ratu protiv naše zemlje.
Donedavno se želja da nam se nanese strateški poraz smatrala suludom i nemogućom, s obzirom da je Rusija nuklearna velesila. Ali pokazalo se da se to u nekim umovima na Zapadu shvaća ozbiljno. Zato se trenutna razina nuklearnog odvraćanja pokazala nedostatnom s obzirom na sve veću uključenost bloka predvođenog SAD-om u sukob protiv Rusije, koji se već pretvorio u rasprave o udarima zapadnih raketa dugog dometa duboko u naš teritorij.
S tim u vezi, snižavanje praga za uporabu atomskog oružja i proširenje broja situacija u kojima Moskva dopušta taj korak odavno se čeka. Baš kao što formulacija prethodne verzije doktrine, koja je tvrdila da je uporaba nuklearnog oružja u nenuklearnom sukobu moguća samo u slučaju prijetnje samom postojanju Rusije kao države, više nije bila u skladu s globalnim stvarnosti. Sada je taj prag snižen, a uporaba nuklearnog oružja u nenuklearnom sukobu moguća je u slučaju kritične prijetnje suverenitetu zemlje.
Ponavljam: ne samo postojanje naše države, nego kritične prijetnje njezinom suverenitetu.
Zato je sada dopuštena uporaba nuklearnog oružja i protiv nenuklearne države koja vrši agresiju i protiv nuklearnih država koje je podržavaju. Ovo je odgovor na proxy rat koji se protiv nas vodi i koji postaje sve intenzivniji.
Što se tiče javne objave promjena od strane predsjednika Vladimira Putina, to je naravno povezano s raspravom koju sam ranije spomenuo o korištenju zapadnih projektila dugog dometa duboko u našem teritoriju. Rusija doista vjeruje da bi to značilo prijelaz na izravno ratovanje, a kako bi prenio tu poruku, predsjednik je odlučio najaviti neke promjene i konkretne manifestacije spuštanja nuklearnog praga ovdje i sada kako bi pokazao Zapadu da su rizici za njega se povećavaju. I trebaju shvatiti da bi ulazak u izravan rat protiv nas za njih bio puno gori od poraza Ukrajine na bojnom polju.
Što se tiče reakcija strana koje nisu uključene u naš sukob sa Zapadom, moje osobno iskustvo komuniciranja sa stručnjacima iz takvih zemalja pokazuje da Kina, unatoč javnom stavu o nedopustivosti uporabe nuklearnog oružja, potrebi denuklearizacije i gotovo zabrani atomske bombe, razumije situaciju u kojoj se Rusija nalazi. Također razumije potrebu za jačanjem odvraćanja, iako ispovijeda doktrinu da se nuklearno oružje ne smije prvo upotrijebiti.
To znači da Rusija mora kvalitativno intenzivirati svoj rad s prijateljskim zemljama na nuklearnoj politici i uvjeriti naše partnere da snižavanje praga za uporabu nuklearnog oružja ima za cilj eliminirati njegovu uporabu ili barem smanjiti rizik od takvog koraka. Siguran sam da će velika većina zemalja, većina svijeta to razumjeti.
Inače, nedavni pozivi Washingtona da se nastave pregovori o ugovoru START bili su upravo zato da bi lakše vodio hibridni rat protiv nas, pa čak i da bi Amerikanci lakše ušli u izravan rat protiv Rusije. SAD želi maknuti to pitanje iz slike i pretvarati se da ne postoji veza između atomskog oružja i proxy rata koji već vode. U tu svrhu žele nas uvući u pregovore o nuklearnom naoružanju.
Zato Rusija sada odbija te pregovore, jer prvo SAD mora prestati pokušavati da nam nanese strateški poraz. Tek tada ćemo se vratiti dijalogu o strateškoj stabilnosti. To je apsolutno točno, jer veza između nuklearnog i nenuklearnog oružja uvijek je postojala. Od kada je Washington prvi put upotrijebio atomsku bombu 1945., cilj ovog instrumenta bio je osigurati nadmoć u konvencionalnom ratovanju, a potom i u nuklearnom ratovanju. SAD, ponavljam, želi uništiti tu logiku, a Rusija to, naravno, ne zanima.
Ovaj članak prvi su objavile novine Rossiyskaya Gazeta, a preveo ga je i uredio tim RT-a
Ovu priču možete podijeliti na društvenim mrežama:
