Kina je vjerojatno započela izgradnju svog prvog nosača zrakoplova na nuklearni pogon u velikom brodogradilištu na sjeveroistoku Kine, prema analizi satelitskih snimaka koje je dobio japanski think tank, što postavlja nova pitanja o dugoročnim pomorskim ambicijama Pekinga u Pacifiku.
Prema japanskom Nacionalnom institutu za temeljna politička istraživanja (NIPPR), satelitske snimke snimljene brodogradilišta u Dalianu, u pokrajini Liaoning, ukazuju na to da bi radovi mogli biti u tijeku na onome što bi bio prvi kineski nosač zrakoplova na nuklearni pogon domaće proizvodnje. Institut, kojim predsjedava Yoshiko Sakurai, kaže da snimke pokazuju značajke u skladu s izgradnjom nuklearnih nosača zrakoplova koje nisu bile prisutne tijekom izgradnje prethodnih kineskih nosača zrakoplova na konvencionalni pogon, piše japanski medij Sankei Shimbun.
Sve sugerira da rade nosač na nuklearni pogon
Gradilište pripada tvrtki Dalian Shipbuilding Industry Co., Ltd., istom pogonu u kojem je sastavljen prvi kineski nosač zrakoplova domaće proizvodnje, Shandong. Počevši od veljače, analitičari su primijetili postavljanje kobiličnih blokova – velikih drvenih nosača koji se koriste tijekom gradnje brodova – koji se protežu više od 270 metara u duljinu, što sugerira pripremu za brod veličine nosača zrakoplova.
Na satelitskim snimkama od 10. studenog vidljiv je djelomično sastavljeni trup duljine oko 150 metara i širine 43 metra unutar doka. Unutar konstrukcije mogu se vidjeti dva pravokutna okvira, svaki dimenzija približno 16 metara sa 14 metara. Prema izvješću, slične konstrukcije nisu uočene tijekom izgradnje konvencionalno pogonjenog nosača Shandong ili trećeg kineskog nosača Fujian.
Istraživači NIPPR-a usporedili su snimke iz Dalijana sa satelitskim fotografijama brodogradilišta Newport News u Virginiji, gdje se grade nosači zrakoplova na nuklearni pogon američke mornarice. Na tim slikama, nosači zrakoplova u izgradnji dosljedno prikazuju dva okvira slične veličine – oko 16 metara x 13 metara – postavljena tamo gdje su postavljene posude za zaštitne reaktore.
Tempo kineske izgradnje nosača znatno brži od američkog
Maki Nakagawa, istraživač u NIPPR-u, rekao je da je sličnost zapanjujuća. “Veličina i oblik okvira potvrđenih na slikama brodogradilišta u Dalianu vrlo su slični onima viđenim na nosačima zrakoplova na nuklearni pogon koji su u izgradnji u Sjedinjenim Državama i vjeruje se da su to okviri za posude za zaštitne reaktore”, rekao je Nakagawa. “Kineska vojska mogla bi posjedovati nosač zrakoplova s mogućnostima usporedivim s američkim nosačima do početka 2030-ih”.
Kina je svoj prvi domaći nosač Shandong počela graditi 2013., a porinut je 2019. U 2022. je porinut mnogo napredniji kineski nosač Fujian. No, oba nosača, kao i najstariji Liaoning (porinut pri kraju SSSR-a, a u kineskoj službi od 2012.) su na konvencionalni pogon. Za usporedbu, SAD ima čak 11 nosača aviona i svi su na nuklearni pogon. No, od 2009., samo je jedan novi nosač ušao u službu američke mornarice. Tempo kineske izgradnje je značajno brži.
Japansko ministarstvo obrane prethodno je izjavilo da “postoje naznake da postoji budući plan za izgradnju nosača zrakoplova na nuklearni pogon”, ali institut kaže da je sada dobio satelitske snimke koje bi mogle poslužiti kao dokaz koji podupire tu procjenu.
Istodobno, u tijeku je proširenje infrastrukture u bazi kineske mornarice u Qingdao-u, u provinciji Shandong, koja trenutno služi kao matična luka za nosač Liaoning. Prema analizi, u pomorskoj bazi je u tijeku izgradnja, uključujući proširenje gatova i izgradnju postrojenja za demagnetizaciju osmišljenih za smanjenje magnetskog “otiska” broda, kako bi brod bolje prošao kod magnetskih mina. U blizini je uspostavljeno novo pomorsko aerodromsko područje s objektima za obuku slijetanja na nosač zrakoplova i hangarima za borbene zrakoplove.
Proširenje dometa djelovanja kineske mornarice
Institut procjenjuje da su ovi događaji vjerojatno pripreme za raspoređivanje četvrtog nosača zrakoplova. Ako Qingdao postane njegova matična luka, kineske operacije nosača zrakoplova kroz Istočno kinesko more mogle bi se intenzivirati, proširujući se od takozvanog prvog otočnog lanca prema drugom otočnom lancu u zapadnom Pacifiku.
Kina sve više provodi pomorske vježbe izvan prvog otočnog lanca, uključujući operacije u širem Pacifiku. Nosač zrakoplova na nuklearni pogon opremljen sustavima za lansiranje iz katapulta mogao bi ostati na moru dulje od nosača zrakoplova na konvencionalni pogon poput Fujiana, proširujući kineski operativni doseg.
Nakagawa je istaknuo da, iako trenutna kineska snaga nosača zrakoplova još uvijek zaostaje za američkom mornaricom, uvođenje četvrtog nosača zrakoplova moglo bi promijeniti regionalnu dinamiku. “Trenutno su kineske sposobnosti nosača zrakoplova inferiorne u odnosu na američku vojsku, tvrdi. “Međutim, nakon što četvrti nosač uđe u službu, Kina bi mogla dodatno povećati svoje aktivnosti oko Japana, što će učiniti stalni nadzor i prikupljanje obavještajnih podataka od strane japanskih Samoobrambenih snaga i američkih snaga nužnim te prisiliti Japan na odgovor”.
Najnoviji kineski nosač zrakoplova puno je više od velikog broda
