Britanska vojska predstavila je svoju novu vojnu doktrinu, opisanu kao strategija “20-40-40” s pomakom od teških mehaniziranih snaga do fleksibilnih formacija orijentiranih na ratovanje bespilotnim letjelicama. Odluka o prelasku na novo vojno planiranje donesena je nakon razmatranja lekcija iz rusko-ukrajinskog rata.
Prema The Timesu, pozivajući se na svoje izvore, vojni vrh je predložio da se britanska vojska pretvori u bespilotnu, autonomnu strukturu, gdje 80% operacija obavlja bespilotne letjelice. Novi prioriteti bit će sposobnost preživljavanja, brza implementacija i digitalna dominacija.
Takav bi se pristup mogao pokazati prikladnim za relativno malu vojsku Ujedinjenog Kraljevstva. Njihove mogućnosti unutar okvira tradicionalne mehanizirane doktrine ionako su se uvelike smanjile tijekom proteklih desetljeća i, uz trenutačne planove nabave samo 148 potencijalnih tenkova Challenger 3, u osnovi više nisu relevantne.
Samo 20%…
Ažuriranje doktrine nudi prijelaz na sljedeću strukturu: 20% tradicionalnih teških platformi, poput tenkova, samohodnih topova i borbenih vozila pješaštva; 40% lebdećeg streljiva i bespilotnih letjelica kamikaza za brze i ciljane napade; 40% dronova za višekratnu upotrebu za izviđanje, nadzor i precizne napade. U praksi to znači promjene u obuci, simulaciji, logistici, zapovjednoj strukturi i daljnji razvoj doktrine.
Stvorit će se nove formacije na razini satnije ili čak voda koje će uključivati operatere dronovima, analitičare umjetne inteligencije i jedinice za elektroničko ratovanje.
Obrambena industrija također će se morati preoblikovati: etablirani veliki igrači u industriji trebali bi ustupiti mjesto manjim i inovativnijim tvrtkama koje rade na području umjetne inteligencije, bespilotnih i autonomnih sustava. Takva promjena strategije vrlo je radikalna u usporedbi s ostalim članicama NATO-a. Iako i druge zemlje eksperimentiraju s uvođenjem i korištenjem bespilotnih tehnologija u oružanim snagama, malo je onih koji su spremni na toliko nagli zaokret.
Istodobno Francuska i Njemačka jačaju teške mehanizirane snage
U međuvremenu, unatoč tome što vidimo da se krajolik modernog bojišta razvija do neprepoznatljivosti, Francuska i Njemačka nastavljaju udvostručavati teške mehanizirane snage. Jedan od primjera bio bi multinacionalni projekt Glavnog kopnenog borbenog sustava (MGCS) za stvaranje europskog tenka sljedeće generacije. Iako mnogi tvrde da su Pariz i Berlin jednostavno prespori za prilagodbu, zapravo bi moglo postojati zdravo praktično objašnjenje za takvu razliku u pristupima.
Kao što je spomenuto, oružane snage Velike Britanije postupno su se smanjivale kroz 21. stoljeće, da bi sada imale znatno skromnije sposobnosti u klasičnom mehaniziranom ratovanju iz doba Hladnog rata. Bez obzira na to, otočna država puno veći naglasak stavlja na svoje zrakoplovstvo i mornaricu, a manje pozornosti pridaje kopnenim snagama. Prelaskom na fleksibilniji sustav može se naglasiti snaga britanskih oružanih snaga i proširiti njihova uloga u pružanju pomoći NATO saveznicima, piše The Army Recognition. Nasuprot tome, Francuska i Njemačka i dalje su kontinentalne zemlje kojima su potrebne moćne kopnene snage. Stoga su ulaganja u teške mehanizirane platforme logična i opravdana, jer bez obzira na sve, tenkovi će još dugo ostati relevantni.
Od znanstvene fantastike do realnosti: Evo kako se drže ukrajinski vojni roboti
