Gašenje BHRT-a značilo bi gašenje države – poruka je koja se danas čula ispred zgrade Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, gdje zaposlenici Radiotelevizije Bosne i Hercegovine prosvjeduju upozoravajući na višegodišnje ignoriranje zakona i urušavanje jedinog javnog medijskog servisa na državnoj razini.
Istovremeno, BHT1 i BH Radio 1 emitiraju višesatni specijalni program pod nazivom “Ne gasite BHRT”, u potpunosti posvećen krizi javnog servisa, njezinim uzrocima i posljedicama po građane BiH, prenosi Fena.
Nema političke volje
BHRT se nalazi u najtežoj situaciji od osnivanja, a opstanak ovisi o naplati RTV pristojbe koju uplaćuju građani.
Prema zakonu, BHRT-u pripada 50 posto prikupljenih sredstava, dok Federalnoj televiziji i RTRS-u po 25 posto.
RTRS je 2017. godine jednostrano prestao prebacivati svoj dio, pa je dug prema BHRT-u narastao na više od 100 milijuna KM.
Radnici Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH pridružili su se prosvjedu, dok politički predstavnici i dalje ponavljaju da “sredstava ima, ali ne i političke volje”.
V. d. direktora BHRT-a Belmin Karamehmedović kazao je da je današnji prosvjed posljednji vapaj da se spasi servis koji ove godine obilježava 80 godina postojanja.
“Godinama traje agonija. Zakon je jasan, ali RTRS od 2017. flagrantno krši zakon. Ako ni nakon ovoga ne bude sluha, ne znam što još možemo učiniti da spasimo BHRT”, rekao je.
Direktor Balkanske istraživačke mreže (BIRN) Denis Džidić naglasio je da je BHRT jedini državni javni emiter i da njegovo gašenje znači da građani gube osnovni način informiranja.
“Javni servis je nezamjenjiv u izvještavanju o ratnim zločinima, genocidu u Srebrenici i tranzicijskoj pravdi. Bez njega društvo ostaje izloženo polarizaciji i manipulacijama”, upozorio je, ističući da samo javni emiter može ući u svaki dom i donijeti vjerodostojne informacije.
Stručnjak za medijsko pravo i bivši ombudsman za medije FBiH Mehmed Halilović ocijenio je da je kriza rezultat političke samovolje i neprovođenja zakona.
“Novac postoji, ali se ne koristi za ovu svrhu jer nedostaje politička volja. Kod nas volja često znači samovolja”, rekao je, dodajući da su posljedice vidljive ne samo u javnim emiterima, nego i u institucijama kulture od državnog značaja.
Direktorica programa BHRT-a Neda Tadić upozorila je da javnom servisu prijeti isključenje električne energije i plina, blokada računa i pljenidba imovine po sudskim presudama.
“Poslovanje je već otežano, a naredni mjeseci donose dodatne prijetnje opstanku”, kazala je.
Predsjednica Sindikata radnika BHRT-a Merima Kurtović Pašalić poručila je da radnici više neće moliti te da je dužnost države da ima javni servis.
Snimatelj BHRT-a Davor Tomić opisao je svakodnevne tehničke probleme.
“Radimo sa zastarjelom opremom, signal nam je na alternativnim rješenjima. Dok svjetske televizije prelaze na 4K, mi se borimo da dođemo do HD signala. Na terenu razmišljamo o svemu osim o samom produktu, jer nam oprema ne omogućava normalan rad”, rekao je, naglašavajući da je kompletna infrastruktura urušena i da BHRT bez ulaganja ne može pratiti osnovne standarde.
Bivši predsjednik Upravnog odbora BHRT-a Plamenko Čustović istaknuo je da je zakonom jasno propisano financiranje javnog servisa, ali da se zakon ne poštuje.
“Javni radio-televizijski servis BiH, prema zakonu, može prestati samo donošenjem novog zakona koji će reći da on ne postoji. Prema tome, on ne može prestati tek tako i tu je riječ o poštovanju zakona od Parlamenta BiH. Ovo je problem koji se može riješiti za mjesec ili dva, ali vlasti to jednostavno ne žele. Ne može se govoriti o europskom putu BiH dok se ovakve stvari ignoriraju”, poručio je, dodajući da BHRT može prestati postojati jedino donošenjem novog zakona, a ne političkom samovoljom.
Bivši direktor BHRT-a Milenko Voćkić podsjetio je da su zahtjevi radnika isti kao i prije 35 godina.
“Iste snage koje su tada zagovarale podjelu i nestanak javnog servisa, to čine i danas, samo drugim metodama. Nacionalno se stavlja iznad profesionalnog, a cilj je isti, oslabiti i ugasiti BHRT”, rekao je, povlačeći paralelu s ratnim vremenima kada je javni servis bio izložen pokušajima fizičkog uništenja.
Uništavanje javnog servisa
Bivša zaposlenica BHRT-a Sanela Prašović-Gadžo upozorila je da bi gašenje javnog servisa imalo izravne posljedice po funkcioniranje države.
Podsjetila je da se preko repetitora BHRT-a odvija komunikacija brojnih institucija, od policije i vojske do telekom operatera.
“Rušenjem BHRT-a, jednim potezom gase se i ključne državne veze. Politika nam šalje poruku da korak po korak uništava javni servis”, istaknula je, dodajući da je ignoriranje duga prema Europskoj radiodifuznoj uniji (EBU) još jedan znak sustavnog urušavanja.
