Nakon godina najava i administrativnih prepreka, Mostar je u studenom 2023. godine napokon započeo realizaciju jednog od najvažnijih građevinskih projekata – izgradnju prvog olimpijskog bazena u gradu.
Projekt se trenutno nalazi u završnim radovima prve faze. No, iako je dovršetak prve etape bio planiran za sredinu svibnja, prema riječima Edina Praše, direktora Direkcije za izgradnju kulturno-sportskog centra Mostar, radovi će se protegnuti do studenoga ove godine.
”Trenutno je realizirano oko dvije trećine prve faze izgradnje olimpijskog bazena. Ona obuhvaća konstrukciju, krov i staklenu fasadu. Vrijednost ugovora za ovu fazu iznosi nešto manje od 12 milijuna KM, a očekujemo da će radovi biti završeni do kraja studenog”, kazao je Prašo za portal Hercegovina.info.
Trenutno se intenzivno radi na postavljanju čelične konstrukcije i pripremi za montažu krova, čime bi se trebali stvoriti uvjeti za unutarnje radove u kompleksu.
”Mali bazen već je u potpunosti završen, dok je veliki bazen izveden do razine grubih građevinskih radova. Betoniranje njegove školjke očekuje se odmah nakon uklanjanja toranjskog krana, koji će se povući po zatvaranju krovne konstrukcije. Završna faza izlijevanja betona u školjku bazena može biti gotova u roku od sedam dana”, dodaje Prašo.
Višestruke odgode i imovinsko-pravni izazovi
Početak radova pratile su višestruke odgode. Ugovor o izvođenju prve faze, vrijedan 11 milijuna KM, potpisan je 6. rujna 2023., a radovi su započeli tek 15. studenoga – gotovo mjesec i pol nakon zakonskog roka za početak gradnje.
Lokacija bazena prethodno je definirana prostorno-planskom dokumentacijom, zbog čega nije bilo moguće mijenjati ni položaj ni oblik objekta. Na lokalitetu Komušina nalazilo se više od 13 objekata koje je bilo nužno ukloniti.
”Među njima su bile i tri škole koje su u tim prostorima boravile tri godine, uz ulaganja u adaptaciju prostora. Sve je to trebalo izmjestiti i pravno urediti, što je dodatno usporilo početak”, pojašnjava Prašo.
Trafostanica i dodatni kapaciteti
Drugi problem koji je kočio početak radova odnosila se na pravne procedure vezane uz trafostanicu.
”Trafostanica je uključena kao postojeći energetski objekt, ali je na parceli od 12 kvadratnih metara, što automatski uključuje pravne postupke koji se vode preko Pravobraniteljstva i uz obvezno rješavanje vlasničkih i imovinsko-pravnih odnosa. Osim toga, tu su bili i drugi tehnički aspekti – poput prava služnosti za kanale i trasu postavljanja kablova”, govori.
Naime, izmjenom postojeće trafostanice ne samo da su riješene prepreke za gradilište, već je stvoren i osnovni preduvjet za daljnji razvoj cijelog prostora oko bazena –osigurali su se dodatni kapacitet – kako za potrebe samog bazena, tako i za planirane objekte koji bi se u budućnosti trebali graditi u zoni bazena.
Samoodrživost kao nužnost
Zbog visokih troškova održavanja, cilj je da olimpijski bazen u Mostaru funkcionira na principu samoodrživosti.
”Bazeni su skupi objekti i bez jasnog modela samofinanciranja brzo postaju teret. Stoga je planirano postavljanje solarnih elektrana, koje bi osigurale energiju za hlađenje i osnovni pogon. Također, u sklopu kompleksa predviđeni su dodatni sadržaji poput hotela, što bi povećalo funkcionalnost i održivost cijelog projekta” naglašava Prašo.
Iako ne može potvrditi hoće li hotel zaista biti izgrađen, ističe da je predviđen i idejnim i glavnim projektom.
Druga faza: Unutarnje uređenje i opremanje
Druga faza projekta uključuje unutarnje građevinske radove, instalacije, tehnologiju vode, opremanje objekta i uređenje okoliša. Planirano je da ona započne odmah po završetku prve faze kako bi se izbjegli prekidi. Financiranje druge faze ovisi o osiguravanju dodatnih sredstava, a Grad Mostar i Vlada Federacije BiH su ključni partneri u projektu.
”Vrijednost druge faze procjenjuje se na oko 18 milijuna KM. Po završetku aktualnih radova, Direkcija kreće u pripremu tenderske dokumentacije. Očekujemo i podršku Federalnog ministarstva kulture i sporta”, dodaje Prašo.
Zona rekreacije i budući razvoj
Cijeli prostor oko budućeg bazena planiran je kao zona rekreacije i odmora. U blizini se nalaze medicinski centar i škola, a njegova izgradnja tek je prvi korak ka razvoju šireg sportskog ali i društvenog kompleksa.
”Još davno je to planirano, kao idejna zamisao, da se na ovoj lokaciji razvije ta šira zona rekreacije, odmora okupljanja ljudi – to nam uvijek nedostaje. U neposrednoj blizini nalazi se Južni logor i medicinski centar, pa sve to čini logičan popratni sadržaj. Mi se sada s ovim olimpijskim bazenom, da tako kažem, „lijepimo“ na tu ideju i razvijamo je dalje, u skladu s onim što je moguće ostvariti, povezivanjem pješačkim mostom na drugu stranu rijeke i da se tamo napravi park – park za djecu, za rekreaciju, boravak, dolazak – dakle, da to postane jedan kompozitni sadržaj”, otkriva Praško.
Otvaranje bazena: planirano za 2026., ali…
Izgradnja olimpijskog bazena u Mostaru jedan je od očekivanih projekata u Gradu Mostaru. Gradonačelnik Mario Kordić optimistično je najavio svečano otvaranje objekta u 2026. godini. Međutim, dosadašnji tijek radova, opterećen brojnim administrativnim, pravnim i tehničkim izazovima, znatno je usporio njegovu realizaciju.
Stoga se s pravom postavlja pitanje – je li predviđeni rok realan?
Iako nitko ne isključuje mogućnost da će bazen biti završen u planiranom roku, realniji scenarij sugerira kako će konačni završetak projekta i njegovo puštanje u funkciju ipak u velikoj mjeri ovisiti o dinamici osiguravanja financijskih sredstava, kao i o učinkovitosti samih izvođača radova.
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.
