Izmjene Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, koje je izradilo Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, još uvijek nisu razmatrane na Vladi Federacije BiH, pa stoga nisu ni upućene u parlamentarnu proceduru. Predviđaju izmjene parametara za povećanje mirovina, ukidanje izvanrednog povećanja mirovina te potpunu izmjenu članka 81., koji uređuje način izračuna najniže mirovine.
U izmjenama članka 81. predviđeno je da za 15 i više godina mirovinskog staža, a manje od 20 godina, mirovina ne može biti niža od 60 posto prosječne mirovine u FBiH iz prosinca prethodne godine, piše Faktor.
Potrebna reforma mirovinskog sustava
Prosječna mirovina trenutno iznosi 651 KM, a 60 posto tog iznosa je 390 KM. Protiv ovakvog modela izračuna pobunili su se predstavnici branitelja i radnika.
Smatraju kako će na ovaj način biti kažnjene osobe koje, unatoč tome što su od završetka rata do danas radile, nemaju jednak broj godina staža jer su mnogi poslodavci na sve načine izbjegavali uplatu doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje.
Faktor je zatražio komentar federalnog zastupnika Slavena Raguža, koji je više puta u Parlamentu istupao s inicijativama vezanim uz mirovinski sustav.
“Što se tiče članka 81., neka Federalno ministarstvo rada i socijalne politike i Adnan Delić krenu od parlamenta, od zastupnika u Parlamentu BiH i Parlamentu FBiH, koji su otišli u mirovinu, uzeli otpremnine i nastavili raditi u parlamentu – ako su im namjere iskrene. U više navrata sugerirao sam određene zaključke u vezi s reformom mirovinskog sustava. Mi sada radimo neke kozmetičke zahvate radi preživljavanja do sljedećeg izbornog ciklusa, a nakon toga tko živ tko mrtav. Jer naš mirovinski sustav, ovakav kakav jest, nije održiv”, rekao je Raguž i dodao:
“Zadužili smo se na Londonskoj burzi da bismo održali ovakav mirovinski sustav, po lihvarskim kamatnim stopama, kako bismo vraćali ranije kredite koji su imali manje kamate. To govori o viziji i strategiji kojom oni navodno reformiraju mirovinski sustav. Deliću sam rekao kada je prezentirao svoju strategiju reforme da je dobra, ali zakonska rješenja i izmjene podzakonskih akata ne rješavaju ono što je iznio u strategiji.”
Ističe kako su potrebne temeljite reforme.
Najveći dužnici za doprinose su javna poduzeća
“Bez konkretnih i suštinskih reformi nećemo dobiti ništa. Samo ćemo raditi kozmetičke promjene koje neće ništa promijeniti, a cilj im je održati naše vladajuće elite do sljedećih izbora. Dobit ćemo ljude koji s minimalnim mirovinama neće moći preživjeti”, kaže Raguž.
Osvrnuo se i na problem neuplaćivanja staža u kontekstu kažnjavanja radnika kroz izmjene članka 81.
“Neka samo pogledaju popis stotinu najvećih dužnika. Među prvih deset su sve javna poduzeća koju nitko ne poziva na odgovornost. Imate situaciju s Koksarom u Lukavcu, radnici su me zvali. Što im mogu pomoći? Ništa. Ali sam dao prijedlog – ako imaju dug prema Željeznicama, a one prema Federaciji, zašto se taj dug ne kompenzira tako da Željeznice oproste dug Koksari, a Federacija u tom iznosu oprosti dug Željeznicama FBiH? No ne – oni inzistiraju da Koksara mora platiti dug i ne odustaju ni od jedne marke. To je primjer koliko su široki njihovi pogledi i kolika je njihova strateška vizija, ne samo u pogledu mirovinskog sustava, nego ekonomije i gospodarstva općenito”, zaključio je Raguž.
