Europska komisija trebala je ovoga tjedna jasno definirati što njezina agenda “Kupuj europsko” znači u praksi, objavom prijedloga “Industrial Accelerator Act”, odnosno Zakona o ubrzanju industrijskih ulaganja. No mjera, osmišljena kako bi osigurala da milijarde eura iz javne nabave odlaze europskim tvrtkama, u ponedjeljak je odgođena do kraja siječnja.
Odgoda dolazi usred otpora skupine od devet država članica, na čelu s Češkom, a u koju spadaju Estonija, Finska, Irska, Latvija, Malta, Portugal, Slovačka i Švedska. One strahuju da bi EU mogao naštetiti samome sebi ako izolira neke sektore gospodarstva od ostatka svijeta. Politico ocjenjuje da pobuna oko prijedloga otkriva sukobljene vizije o tome što Europa treba učiniti da bi se natjecala sa SAD-om i Kinom.
Sukob unutar Europske unije
Za skupinu predvođenu francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, koju dominiraju industrijski teškaši EU-a, Europa može uspjeti u globalnom nadmetanju samo ako daje prednost vlastitim industrijskim i tehnološkim prvacima pri dodjeli velikih ugovora, poput onih za javni prijevoz.
Za manje zemlje s liberalnijom trgovinskom politikom, to je neprihvatljivo. One tvrde da njihova gospodarstva mogu ostati konkurentna samo ako su slobodna birati najbolje proizvode po najboljoj cijeni, čak i ako to znači kupnju od Kineza ili Korejaca. Godinama te zemlje sumnjaju da bi strategija “Kupuj europsko” zapravo oslabila gospodarstvo EU-a tako što bi favorizirala velike francusko-njemačke tvrtke, koje bi bile pod manjim pritiskom konkurencije i naplaćivale previsoke cijene dobavljačima i kupcima.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen podržala je ideju da vlade i javne institucije smiju izraziti “europsku preferenciju” u javnoj nabavi nakon početka svog drugog mandata prošle godine. “Industrial Accelerator Act” prvi je test tog koncepta; integriran je u inicijativu osmišljenu za ubrzavanje ulaganja u projekte dekarbonizacije u okviru njezina Plana za čistu industriju. Tijekom izrade nacrta njezin povjerenik za industrijsku politiku, izvršni potpredsjednik Komisije Stéphane Séjourné iz Francuske, u prijedlog je ugradio koncept “Kupuj europsko”, zajedno s pooštrenim nadzorom nad stranim ulaganjima.
The EU’s industrial transition needs to pick up the pace. The upcoming Industrial Accelerator Act and Grids Package are a chance to bring it up to speed.
Read more to understand what the EU must get right to build an industry fit for a clean energy future https://t.co/HgxlUynQ6e pic.twitter.com/SKIr0dpady
— European Climate Neutrality Observatory (ECNO) (@ECNO_climate) December 3, 2025
Ekonomija druge kategorije
U svojoj kritici Česi su pozvali Bruxelles da “primijeni najvišu moguću razinu opreza pri osmišljavanju pristupa ‘europskoj preferenciji’”, prema dokumentu do kojeg je Politico došao uoči sastanka EU ministara industrije u ponedjeljak. “Usvajanje nerazmjernih pravila o ‘europskoj preferenciji’ kao standardu u našim politikama moglo bi dovesti do … produbljivanja nepovjerenja u multilateralni trgovinski sustav i EU kao pouzdanog i predvidljivog partnera”, dodaje češki dokument, koji su supotpisale ostale navedene zemlje.
Te zabrinutosti dijele i izvan Europe: delegacija japanske poslovne federacije Keidanren, čiji su članovi Toyota i Mitsubishi, nedavno se sastala s članom Séjournéova kabineta kako bi razgovarali o ideji europske preferencije. Njihova je ideja da “partnerske” zemlje EU-a, poput Japana, budu izuzete od takvih zahtjeva.
Zabrinutosti iz češkog dokumenta dijelom odražavaju i neke europske industrijske udruge, premda bi one, barem teoretski, imale koristi da njihove vlade kupuju više domaćih proizvoda, usluga ili tehnologija. Peter Kofler, predsjednik danske udruge poduzetnika, upozorio je na “zaštitne zidove koji nas izoliraju od globalne stvarnosti”. “Uvođenje ‘europske preferencije’ prije nego što su naša rješenja svjetske klase zarobit će nas u ekonomiji druge kategorije”, ustvrdio je.
Ključ je u provedbi
Druge poslovne udruge otvorene su prema zahtjevima lokalne preferencije, no zabrinute su kako bi se oni provodili te se boje da bi se mogli doživjeti kao dodatno administrativno opterećenje upravo dok je von der Leyen u misiji smanjenja birokracije. Tehnološka industrijska federacija Orgalim načelno je podržala ideju, ali ističe za Politico da treba izbjeći “dodatna administrativna i regulatorna opterećenja koja guše industriju u trenutku kada nam očajnički treba fleksibilnost za inovacije i konkurenciju”.
U ranijem dokumentu o stajalištu Poljska je navela da bi zahtjevi za lokalnim sadržajem mogli biti “važni alati”, ali da će njihov uspjeh “uvelike ovisiti o kalibraciji”. Pozivajući na fleksibilan pristup konceptu “Proizvedeno u Europi”, Poljska je također upozorila da bi zemlje najnaprednije u energetskoj tranziciji mogle nesrazmjerno profitirati.
Aleksandra Kordecka, stručnjakinja u Séjournéovu kabinetu, pokušala je umanjiti te strahove na nedavnom događanju. “Poanta ‘Proizvedeno u Europi’, vjerujem, jest da javni novac ide europskoj industriji i europskim radnim mjestima”, rekla je. Komisija želi stvoriti uvjete da se europske industrije mogu natjecati s golemim kineskim viškovima kapaciteta, dodala je Kordecka: “To apsolutno nije pokušaj potpunog zatvaranja tržišta.”
