Porast razine mora više nije daleka prijetnja, već aktivno ugrožava milijune ljudi i ključnu infrastrukturu u priobalnim regijama Globalnog Juga. Nova, temeljita studija sada kvantificira, zgradu po zgradu, razmjere te opasnosti.
“Svi mi ćemo biti pogođeni klimatskim promjenama i porastom razine mora, bilo da živimo uz ocean ili ne”, kaže Eric Galbraith, znanstvenik za Zemlju s kanadskog Sveučilišta McGill i koautor studije u članku objavljenom na stranicama istog sveučilišta.
Istraživanje se fokusiralo na Afriku, jugoistočnu Aziju te Srednju i Južnu Ameriku, koristeći visokorezolucijske satelitske snimke, podatke o građevinskim otiscima i napredne metode strojnog učenja kako bi se utvrdilo koje strukture su najugroženije.
Katastrofalne posljedice
Otprilike 750 milijuna ljudi, oko desetina čovječanstva, živi unutar pet kilometara od obale, što znači da i umjereni porast razine mora može izazvati katastrofalne posljedice po taj dio globalne populacije.
Studija, objavljena u časopisu u Urban Sustainability, analizirala je 840 milijuna zgrada pod tri scenarija porasta razine mora: 0,5 metara, 5 metara i 20 metara. Uz porast od pola metra, približno 3 milijuna građevina suočava se s poplavama.
Porast od 5 metara potopio bi 45 milijuna građevina i uništio više od 80 posto građevina u nekim zemljama, dok bi scenarij od 20 metara ugrozio više od 130 milijuna građevina. Erozija i olujni valovi nisu uključeni, što čini te rezultate minimalnima, napominju autori istraživanja.
Svi mi ovisimo o robi, hrani i gorivu koja prolazi kroz luke i priobalnu infrastrukturu izloženu porastu razine mora. Poremećaj te ključne infrastrukture mogao bi izazvati kaos u našoj globalno povezanom ekonomiji i prehrambenom sustavu, dodaje Galbraith.
Porast razine mora je spora, ali nezaustavljiva posljedica globalnog zatopljenja, koja već utječe na priobalne populacije i nastavit će još stoljećima, kaže geofizičarka Natalya Gomez, koautorica istraživanja sa Sveučilišta McGill.
Priobalne zemlje izloženije
Ekolog Jeff Cardille sa Sveučilišta Mcgill dodaje da su neke priobalne zemlje puno izloženije od drugih, zbog specifičnosti priobalnog terena i lokacija zgrada.
Interaktivne karte sada pomažu urbanistima u zaštiti postojeće infrastrukture i planiranju budućih projekata. Kako razina mora globalno raste brzinom od 4,5 milimetara godišnje, prilagodbene strategije postale su nužnost.
Ne možemo izbjeći barem umjeren porast razine mora. Što ranije priobalne zajednice počnu planirati, veće su šanse da i dalje uspješno opstanu, kaže na kraju Maya Willard-Stepan, stručnjakinja za okoliš s kanadskog Sveučilišta Victoria i glavna autorica studije.
Širi se karta komadanja Hrvatske: ‘Poslije novog dogovora svjetskih sila’
