U prvom tromjesečju 2025. cijene kuća, mjerene indeksom cijena kuća, porasle su za 5,4% u eurozoni i za 5,7% u EU u usporedbi s istim tromjesečjem prethodne godine, piše Bauštela.hr.
U četvrtom tromjesečju 2024. cijene kuća porasle su za 4,1% u eurozoni i 4,9% u EU. U usporedbi s četvrtim tromjesečjem 2024., cijene kuća porasle su za 1,3% u eurozoni i za 1,4% u EU u prvom tromjesečju 2025, izvještava Eurostat.
Hrvatska po rastu cijena u top 3
Među državama članicama za koje su dostupni podaci, jedna je pokazala godišnji pad cijena nekretnina u prvom tromjesečju 2025., a dvadeset pet godišnji porast. Pad je zabilježen u Finskoj (-1,9%), dok su najveći porasti zabilježeni u Portugalu (+16,3%), Bugarskoj (+15,1%) i Hrvatskoj (+13,1%).
U usporedbi s prethodnim tromjesečjem, cijene su pale u četiri države članice, a porasle u dvadeset dvije države članice. Najveći padovi zabilježeni su u Sloveniji (-2,0%), Luksemburgu (-1,2%) i Finskoj (-1,0%), dok su najveći porasti zabilježeni u Mađarskoj (+5,2%), Portugalu (+4,8%) i Hrvatskoj (+4,5%).
Indeks cijena kuća
Indeks cijena kuća (HPI) mjeri promjene cijena svih stambenih nekretnina koje su kupila kućanstva (stanovi, samostojeće kuće, kuće u nizu itd.), i novoizgrađenih i postojećih, neovisno o njihovoj konačnoj namjeni i neovisno o njihovim prethodnim vlasnicima. HPI-je država članica sastavljaju nacionalni statistički zavodi.
Agregirane HPI-je za europodručje i EU sastavlja Eurostat. HPI-i se izračunavaju kao godišnje lančani indeksi s ponderima koji se ažuriraju svake godine. Europski agregati HPI-ja trenutno se izračunavaju kao ponderirani prosjeci nacionalnih HPI-ja koristeći kao pondere BDP po tržišnim cijenama (izražen u milijunima standarda kupovne moći – PPS) dotičnih zemalja.
Uz napomenu kako podaci o nedostajućim zemljama procjenjuju se od strane Eurostata koristeći podatke iz neusklađenih izvora. Ove procjene nisu objavljene, ali se koriste za izračun agregata za europodručje i EU.
