Europska središnja banka na svojoj je posljednjoj sjednici na kojoj se odlučivalo o ključnim kamatnim stopama uzela “timeout”, ali prethodno ih je od lanjskog lipnja do sredine ove godine smanjivala čak osam puta. Tako je npr. na novčane depozite kreditnih institucija središnjoj banci kamatna stopa sa 4% svedena na upola manjih dva. Takav smjer monetarne politike, uz ostalo, potiče banke da aktivnije traže zdrave projekte i profitabilnije prilike za plasiranje sredstava.
U tom kontekstu može se promatrati i nedavno ugovoreno najveće korporativno financiranje u Hrvatskoj: 550 milijuna eura vrijedan kredit koji je u okviru refinanciranja Fortenova grupe aranžirala UniCredit grupa sa Zagrebačkom bankom koja je njezin dio. I mimo toga na tržištu je kroz razne vrste aranžmana vidljiva povećana aktivnost banaka u poslovanju s korporativnim sektorom, a snažan rast već duže vrijeme je prisutan i u kreditiranju stanovništva. Prema podacima HNB-a, sredinom godine krediti su kod kućanstava bili na 13,9%o godišnjeg rasta, a kod tzv. nefinancijskih društava na 12,2%.
Pritom su oni za obrtna sredstva tvrtkama u godinu dana porasli na gotovo 19%, ali i za investicije su rastom su premašili deset posto (rasli su 10,6%). Usporedbe radi, prošle godine krediti poduzećima rasli su gotovo upola sporije, 6,4%, a toliki porast zabilježen je i u 2023., odnosno prije smanjivanja kamatnih stopa ESB-a, kažu u Hrvatskoj narodnoj banci.
Te usporedbe dinamike dijelom, doduše, odražavaju i učinak dvaju velikih sindiciranih kredita: lani je to bila HEP-ova otplata (nakon što mu je Vlada isplatila nadoknadu troška energetskih mjera), a u siječnju ove godine zaključenje klupskog kredita Podravki za kupnju Fortenovina agrobiznisa. Međutim, i kad se isključe efekti tih dviju transakcija, kreditni rast u u segmentu poduzeća solidno je ubrzao; prošle godine sa 6,4 na 8,2, a sredinom ove godine na 10,4 posto godišnje.
“Osim prerađivačke industrije, rastom kredita ističu se i djelatnosti trgovine, poslovanja nekretninama te djelatnosti pružanja smještaja i hrane”, navode analitičari HNB-a.
Kod stanovništva je godišnji rast kredita s 9,5 posto u 2023. sredinom ove godine ubrzao na 14 posto, odnosno 13 posto ne računajući efekt prošlojesenskog preuzimanja dijela poslovanja Erste card Cluba od strane Erste banke. Podjednako su takvoj dinamici pridonijeli intenziviranje stambenog kreditiranja u uvjetima smanjivanja kamata i porast gotovinskih kredita.
Jeftiniji i depoziti i zaduživanje
Ubrzanje kredita u cjelini odražava i stanje potražnje uslijed nižih troškova financiranja i pristup odnosno ponudu samih banaka.. Sve to pak povezano je s investicijskim ciklusom (EU fondovi), kao i stopama gospodarskog rasta u Hrvatskoj koje su osjetno iznad prosjeka EU. Zbog rizika povezanih s neizvjesnim ekonomskim izgledima na razini eurozone utjecaj je monetarnog popuštanja na rast kredita, unatoč blagom oporavku potražnje, i dalje prigušen.
U HNB-u ističu da je kamatna stopa na novčane depozite banaka kod kod središnje banke u uvjetima i dalje visokih viškova likvidnosti (premda osjetno nižim nego početkom godine) relevantan pokazatelj monetarne politike ESB-a. Isto tako, kamatne stope u Hrvatskoj počele su padati i prije sredine prošle godine, jer su već u rujnu 2023., kad je depozitna stopa ESB-a dosegnula vrhunac, očekivanja o njezinu budućem kretanju išla u smjeru smanjenja.
Prosječna kamata na prvi put ugovorene kredite poduzećima, primjerice, u lipnju ove godine iznosila je 3,8 posto, dok je npr. krajem 2023. bila na 5,4 posto. U odobravanju stambenih kredita od lanjske veljače do sredine ove godine prosječne kamate su pale s 3,9 na 2,9 posto, a kod “gotovinaca” sa 6,2 na 5,8 posto.
Istodobno, kamate na oročene depozite vrhunac su uglavnom zabilježile sredinom prošle godine, kada je ESB započeo ciklus smanjivanja, i otada bilježe trend pada. Prema HNB-u, za oročene depozite kućanstava u prosjeku su snižene s 2,6 na 1,6 posto, a na oročenja poduzeća s 3,5 na 1,8 posto.
“Ukupno gledano, razlika između kamatnih stopa na nove kredite i oročene depozite u poslovanju sa stanovništvom spustila se u lipnju 2025. na 2,4 postotna boda, što je povijesno najniža razina”, naglašavaju stručnjaci središnje banke. U poslovanju sa sektorom poduzeća ta je razlika u lipnju iznosila dva postotna boda, što je nešto više nego tijekom 2024. i približno razinama u malo dužem razdoblju.
Promatraju li se razlike kamata na stanja kredita i oročenih depozita, a ne samo nove poslove, situacija je ponešto drukčija. Kao rezultat relativno jačeg pada stopa na strani oročenih depozita kod stanovništva ta razlika postepeno raste od sredine prošle godine, kad se spustila na povijesno najnižu razinu. A slično je i kod poduzeća, gdje se postepeni rast bilježi posljednjih nekoliko mjeseci .
Ciklus smanjenja referentnih kamatnih stopa svakako će se odraziti i na profitabilnost banaka, kao što ju je ciklus njihova povećanja tijekom protekle dvije godine snažno podupro rezultirajući rekordnim povratima za vlasnike. U 2024. su tako banke zabilježile rekordnih 1,9% povrata na imovinu te 16,3% povrata na kapital. To je ponajprije posljedica snažno povećanih neto kamatnih prihoda, pri čemu je osobito porastao onaj po osnovi viškova likvidnosti deponiranih kod središnje banke.
“Udio prihoda od tih kamata u jednom trenutku dosegnuo je gotovo petinu ukupnog kamatnog prihoda”, napominju u HNB-u. S početkom snižavanja referentnih stopa ESB-a i njihov se udio počeo smanjivati. U prvom tromjesečju iznosio je 13,6 posto, kažu. Profitabilnost banaka pritom se zadržala na povišenim razinama; s povratom na imovinu od 1,8, odnosno povratom na kapital od 15,4 posto. No, u ostatku godine smanjenje prihoda po depozitima kod središnje banke nepovoljno će se odraziti na profitabilnost.
Izgledan pad profitabilnosti
Naime, isplaćene kamate u srpnju su se spustile ispod 20 milijuna eura, što je zamjetno niže u odnosu na gotovo 55 milijuna početkom 2024., navode u HNB-u. Isto tako, postupni pad neto kamatnih prihoda, a onda i ukupne profitabilnosti, očekuje se i s obzirom na silazni trend tržišnih stopa koji se počeo prelijevati na nove kredite poduzećima od sredine 2024., a na kredite kućanstvima početkom ove godine, osobito u segmentu stambenih kredita s fiksnim kamatama. Uza sve, u istom bi smjeru trebale djelovati i odnedavno su na snazi i mjere postrožavanja minimalnih kriterija odobravanja kredita potrošačima koje su odnedavno na snazi, a mogle bi kratkoročno usporiti kreditnu aktivnost.
