Krediti stanovništvu u Bosni i Hercegovini u posljednjih deset godina narasli su za više od pet milijardi KM, pokazuju podaci Centralne banke BiH.
Prema tim podacima, krediti stanovništvu 2014. godine iznosili su 7,42 milijarde KM, dok su u listopadu prošle godine dosegnuli 12,76 milijardi KM, prenose Nezavisne novine
To znači da su porasli za točno 5,34 milijarde KM.
Kako pokazuju podaci, ukupni krediti su 2014. godine iznosili 16,47 milijardi KM, dok su u listopadu 2024. bili veći za 8,89 milijardi KM i dosegnuli 25,36 milijardi KM.
Iz Centralne banke BiH u analizi su naveli da, unatoč pooštravanju kreditnih standarda u sektoru nefinancijskih privatnih poduzeća i percepciji većih rizika od strane banaka, visoka potražnja za kreditima i dalje presudno utječe na kreditnu dinamiku u BiH.
“Godišnja stopa ukupnog kreditnog rasta u listopadu 2024. godine (9,4%) neznatno je niža od najveće u posljednjih 15 godina (9,7% u srpnju 2024.). Kamatna stopa na novoodobrene kredite stanovništvu (5,6%) na razini je ovogodišnjeg prosjeka. Na tržištu novoodobrenih kredita nefinancijskim poduzećima prosječna ponderirana kamatna stopa u listopadu iznosila je 4,4%, dok je kod sektora stanovništva bila 5,6%”, naveli su iz Centralne banke BiH.
Dodali su da visoka potražnja za kreditima i dalje ostaje glavni čimbenik kreditnog rasta, uz stagnaciju kamatnih stopa na tržištu BiH.
“Nastavljen je višemjesečni rast ukupnih depozita, koji je u listopadu bio koncentriran u sektoru stanovništva i nefinancijskih privatnih poduzeća. Obveze sektora opće vlade prema bankama blago su porasle, dok se izloženost banaka prema ovom sektoru nije značajno promijenila”, poručili su iz CB BiH.
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da ove podatke treba razmatrati u kontekstu promjena ključnih makroekonomskih pokazatelja u proteklom desetljeću.
“Ukoliko uzmemo u obzir da je bruto domaći proizvod BiH u tom razdoblju povećan za 12 milijardi KM, a ukupni depoziti stanovništva za sedam milijardi KM, rast kredita za pet milijardi nije iznenađujući podatak. Zbog rasta plaća u proteklom razdoblju povećala se i kreditna sposobnost građana, što je rezultiralo rastom kreditnih plasmana banaka”, istaknuo je Mlinarević.
Prema njegovim riječima, nažalost, rast potrošačkih kredita zbog nekonkurentnosti domaće proizvodnje pridonosi rastu trgovinskog deficita, a ovaj kreditni rast ne potiče razvoj domaće proizvodnje.
“Iz perspektive utjecaja kreditnih plasmana banaka, mnogo je značajnije pratiti obujam i strukturu njihovih plasmana prema gospodarstvu. Analizom tih podataka mogli bismo doći do odgovora u kojoj mjeri bankarski sektor podržava gospodarski razvoj BiH”, zaključio je Mlinarević.
