Prema izvješću Obnovljivih izvora energije Hrvatske (OIEH), ukupna potrošnja električne energije u Hrvatskoj porasla je za 5,5 posto, zbog čega je Hrvatska ponovno postala neto uvoznik struje. Ukupna potrošnja električne energije u Hrvatskoj dosegnula je u prva tri mjeseca 4893 gigavatsata, što je 5,5 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, i posljedica prvenstveno hladnijeg vremena i rasta gospodarske aktivnosti.
Hidroelektrane su u tom razdoblju smanjile proizvodnju na godišnjoj razini za 17,8 posto, na 1656 gigavatsata, što se pripisuje lošijoj hidrologiji, osobito u prva dva mjeseca. No, one i dalje drže prvo mjesto u strukturi raspoložive energije u prvom kvartalu godine s udjelom od 33,6 posto.
Ostali obnovljivi izvori energije bilježe rast od 17,6 posto, s ukupnom proizvodnjom od 1265 gigavatsati, što čini svaki četvrti kilovatsat potrošene energije u Hrvatskoj. “Time su po prvi put značajno nadmašili proizvodnju termoelektrana na fosilna goriva i gotovo udvostručili razliku u odnosu na isporuku iz NE Krško. Poslije hidroelektrana drže drugo mjesto u strukturi raspoložive energije, s 25,7 posto u prvom kvartalu ove godine”, navode iz tog udruženja.
Proizvodnja iz termoelektrana na fosilna goriva iznosila je 909 gigavatsata, pet posto manje u odnosu na 2024. godinu, pri čemu je TE Plomin bila van pogona u oba kvartala. Termoelektrane drže treće mjesto s udjelom od 18,5 posto. Isporuka električne energije iz NE Krško (50 posto) za sustav Hrvatske ostvarena u prvom kvartalu ove godine iznosila je 757 gigavatsati i manja je pet gigavatsata u odnosu na isti kvartal prošle godine. U strukturi raspoložive energije to iznosi 15,4 posto u prvom kvartalu ove godine, čime drže četvrto mjesto. “Unatoč većoj proizvodnju iz OEI, slabija hidrološka godina i rast potrošnje doveli su do potrebe ponovnog uvoza električne energije za iznos od 326 GWh. To je negativni zaokret u odnosu na prvi kvartal 2024., kada je Hrvatska izvezla 125 gigavatsata”, zaključuju iz OIEH-a.