Globalna tržišta državnih obveznica ponovno su pod pritiskom nakon što je prinos na američku 30-godišnju obveznicu dosegnuo pet posto, prvi put od srpnja. Rasprodaje duga zahvatile su i Japan i Ujedinjeno Kraljevstvo, potičući strahove da bi kombinacija rastuće zaduženosti i tvrdokorne inflacije mogla poljuljati stabilnost financijskih tržišta.
Najveći udar pretrpjeli su dugoročni vrijednosni papiri. Japanski 30-godišnji prinos skočio je na rekordnih 3,29 posto, dok je britanska 30-godišnja obveznica dosegnula 5,75 posto, najvišu razinu od 1998. Takva kretanja jasno ukazuju na to da investitori sve snažnije preispituju održivost državnih financija u uvjetima sporog gospodarskog rasta i povećanih proračunskih deficita, prenosi Financial Times.
Sud kontra Trumpa
Stručnjaci ističu kako se radi o svojevrsnoj “savršenoj oluji”. Prema analitičarima Barclays banke, tržišta su suočena s rizikom da fiskalne politike u najvećim gospodarstvima poguraju inflaciju, dok se istodobno očekuje globalni rast zaduženja, a potražnja investitora ne prati taj tempo. Posebna bojazan dolazi iz SAD-a, gdje je žalbeni sud prošloga tjedna presudio kako je većina carina uvedenih tijekom Trumpove administracije bila nezakonita. Time su dovedeni u pitanje savezni prihodi koji su, prema izračunima Kongresnog fiskalnog ureda, trebali smanjiti američki deficit za čak četiri bilijuna dolara u idućih deset godina. Analitičari upozoravaju da bi fiskalna konsolidacija mogla postati znatno složenija, a tržišta obveznica još nestabilnija.
Prema riječima Alicije García-Herrero, glavne ekonomistice za Aziju u francuskoj banci Natixis, “državni dug postaje rizičniji jer političari imaju sve manje ograničenja u vođenju proračuna, a potreba za zaduživanjem raste”. Takva ocjena dobro ilustrira širi problem jer dok vlade nastoje podržati gospodarstvo putem fiskalnih poticaja istodobno pogoršavaju percepciju investitora o zdravlju javnih financija.
Rasprodaje na obvezničkim tržištima prelile su se i na tržišta dionica. U Aziji je japanski Topix pao 1,2 posto, a australski S&P/ASX 200 izgubio je 1,8 posto. Na Wall Streetu je Nasdaq Composite oslabio 0,8 posto, dok je S&P 500 zabilježio pad od 0,7 posto. Trgovanje terminskim ugovorima sugeriralo je tek blagi oporavak, no prevladava nesigurnost.
Nervoza u Japanu
U Japanu dodatnu nervozu stvara politička situacija. Premijer Shigeru Ishiba suočen je s pritiskom nakon loših rezultata vladajuće Liberalno-demokratske stranke na izborima za gornji dom. Ulagači strahuju da bi eventualna promjena na čelu vlade mogla donijeti populističke mjere poput povećanja javne potrošnje dodatno pojačavajući pritisak na obveznice. Rasprodaja nije ograničena samo na najveća tržišta. Europske države također osjećaju pritisak, a dugoročni troškovi zaduživanja rastu u skladu s globalnim trendom. Iza svega je strah da će nova izdanja obveznica dočekati slabija potražnja nego prethodnih godina.
Istodobno, investitori traže sigurnija utočišta za ulaganja. Cijena zlata u srijedu je dosegla nove rekorde, preskočivši 3600 dolara za uncu, što se tumači kao bijeg kapitala iz volatilnih tržišta duga i dionica. Stručnjaci upozoravaju da bi nastavak trenda mogao dovesti do usporavanja ekonomskog oporavka, budući da rastući troškovi zaduživanja prijete investicijama i fiskalnoj održivosti.
Iako je kratkoročna dinamika tržišta pod snažnim utjecajem tehničkih čimbenika i sezonalnosti, dugoročne implikacije su jasne: vlade i središnje banke morat će pronaći način kako uravnotežiti sve veće potrebe za financiranjem s ograničenom investitorskom potražnjom, a da se pritom inflacija ponovno ne otme kontroli.
