Eskalacija sukoba na Bliskom istoku, koja traje već deset dana, izazvala je tektonski poremećaj na globalnim tržištima energije, gurajući svjetsku ekonomiju u stanje visoke pripravnosti. Dok ratni sukobi ne jenjavaju, cijene nafte na londonskom tržištu samo su u ponedjeljak skočile za više od 25 posto, dosegnuvši razine koje nisu viđene još od sredine 2022. godine. Investitori s opravdanim strahom promatraju svaki novi vojni potez, svjesni da bi dugotrajni konflikt mogao zakočiti ionako krhki globalni oporavak, dok se vlade najmoćnijih država svijeta užurbano pripremaju za scenarije kakve nismo gledali desetljećima.
Politički vrh skupine G7 hitno se sastao putem videokonferencije koju je organizirala Francuska kako bi se usuglasio zajednički odgovor na krizu. Ministri financija i guverneri središnjih banaka poslali su jasnu poruku stabilizacije tržišta, poručivši kako su spremni poduzeti “nužne mjere” kako bi podržali globalnu opskrbu energijom. Službeno priopćenje sa sastanka dodatno potvrđuje odlučnost najrazvijenijih ekonomija: “Spremni smo poduzeti nužne mjere, uključujući potporu globalnoj opskrbi energijom, primjerice puštanjem rezervi”, navodi se u dokumentu koji potpisuju čelnici G7.
U središtu ove energetske drame našao se japanski ministar financija Satsuki Katayama, koji je potvrdio dramatičan apel globalnih energetskih autoriteta. Naime, prema njegovim riječima, cijene nafte snažno su porasle, a Međunarodna agencija za energiju (IEA) “pozvala je članice skupine G7 da koordinirano puste na tržište naftu iz strateških rezervi za hitne slučajeve”. Katayama je dodatno precizirao ozbiljnost situacije rekavši kako je “IEA pozvala svaku zemlju na koordinirano oslobađanje nafte iz rezervi za hitne slučajeve”, što ukazuje na to da se situacija s opskrbom više ne prepušta slučaju niti tržišnim mehanizmima.
Glavni razlog za ovakvu paniku na tržištu leži u potezima Irana
Sjedinjene Američke Države predvode inicijativu za masovnu intervenciju, a njihovi prijedlozi o količinama nafte koje bi trebalo pustiti na tržište su golemi. Kako prenosi Financial Times, američki dužnosnici smatraju da bi iz strateških rezervi trebalo otpustiti između 300 i 400 milijuna barela nafte kako bi se amortizirao cjenovni šok. Podaci iz povjerljivih dokumenata otkrivaju da članice IEA,e u rezervama drže više od 1,24 milijarde barela, dok industrija raspolaže s dodatnih 600 milijuna barela, zalihe su to koje bi teoretski mogle pokriti gotovo mjesec dana ukupne svjetske potražnje ili više od 140 dana neto uvoza. Glavni razlog za ovakvu paniku na tržištu leži u potezima Irana, koji je nakon američko,izraelskog napada uzvratio udarima na Izrael i američke baze, ali i posegnuo za najjačim ekonomskim oružjem, blokadom Hormuškog tjesnaca. Ovim uskim prolazom prolazi gotovo petina svjetske nafte i ukapljenog plina, a Teheran je otvoreno poručio da zbog rata preuzima kontrolu nad tjesnacem i “zabranjuje prolaz brodova povezanih sa Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelom i europskim zemljama”. Posljedica je trenutna, osiguravatelji su masovno počeli otkazivati pokriće za brodove u regiji, što je praktički paraliziralo ključne opskrbne pravce.
Francuski ministar financija Roland Lescure, koji trenutno predsjeda skupinom, naglasio je važnost zajedničkog djelovanja jer bi parcijalni odgovori mogli biti nedovoljni. “Koordinacija je ključna jer sukob možda jest lokalne prirode, ali ima globalne posljedice”, upozorio je Lescure, ali je istovremeno pokušao smiriti strasti dodavši kako “odluka još nije donesena”. Ministar je ipak ostavio otvorena vrata za radikalne poteze ako situacija eskalira, naglasivši: “Suglasili smo se da ćemo, po potrebi, upotrijebiti sve nužne alate kako bismo stabilizirali tržište, uključujući i moguće otpuštanje nužnih zaliha”.
Dok svijet s neizvjesnošću čeka ishod ovih razgovora u Bruxellesu, ekonomski analitičari upozoravaju da bi energetska kriza mogla postati katalizator za novi val inflacije koji bi bio pogubniji od onog poslijeratnog. Iako vlade tvrde da trenutno nema direktnih problema u opskrbi u Europi i SAD,u, sama činjenica da se razmatra aktivacija strateških rezervi u ovim razmjerima govori o ozbiljnosti situacije. Globalna ekonomija nalazi se na prekretnici gdje će odluke o nafti odrediti hoće li svijet skliznuti u duboku recesiju ili će koordinirana akcija G7 uspjeti održati stabilnost sustava pred naletom ratnog razaranja.
