Napad na rusko skladište nafte, koje se nalazi u blizini sela Molodežni u okrugu Kamenski u Rostovskoj oblasti (jugozapad Rusije), dogodio se oko 3 sata ujutro po lokalnom vremenu, javlja u srijedu, 28. kolovoza, ruski telegram kanal Baza.
Na područje naftnog skladišta tijekom napada pala su dva drona uslijed čega je izbio požar. Trenutačno gore tri rezervoara. Prema prvim podacima, nije bilo ozlijeđenih.
Međutim, u skladištu nafte kod ruskog Proletarska, koje su 19. kolovoza napale ukrajinske bespilotne letjelice, još se uvijek nastavlja gašenje požara koji je velikih razmjera.
Druga dimenzija ratovanja
Rusko-ukrajinski sukob odavno je dobio karakteristiku i onoga u kojem dvije zaraćene strane, osim na bojnom polju, rat vode i u sferi ekonomskog iscrpljivanja kroz izvođenje zračnih napada na infrastrukturne objekte – prije svega one energetske i prometne. Tako se gađaju mostovi, rafinerije nafte, naftna skladišta plinovodi, hidro i termoelektrane, trafostanice i, naravno, tvornice naoružanja i skladišta oružja duboko iza crta bojišnica.
Ova dimenzija ratovanja u konačnici dovodi do toga da pobjedu odnosi ona strana čiji su materijalni i financijski resursi veći. Stoga je većina zapadnih i svjetskih analitičara u tom smislu složna i pozicionira Rusiju kao onu čiji su resursi višestruko veći od ukrajinskih i koja u ovakvom obliku ratovanja pobjeđuje.
Oni su svakako u pravu, što je vidljivo i iz opsega napada obiju strana, kao i njihovih posljedica. Rusi su još tijekom velikih zračnih napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu u travnju ove godine iz stroja izbacili između 50 i 80 posto elektroenergetskog sustava zemlje, s izuzetkom onog koji uključuje atomske centrale odnosno nuklearnu energiju s obzirom kako se ti objekti – razumljivo – ne napadaju.
Osim toga, u prekjučer izvršenim najmasovnijim zračnim napadima koji su ruske snage ikada izvršile na Ukrajinu, zahvativši gotovo čitav njen teritorij istodobno – uništena je nova infrastruktura energetske i vojne namjene, uključujući i ona koja je u međuvremenu bila obnovljena.
Vojno-politička analiza Zorana Metera: Ukrajina pod najmasovnijim napadom svih vremena. Što žele Rusija i SAD?
Ukrajinci ne ostaju dužni
Nije tajna kako Moskva želi uništiti ne samo ukrajinsku vojnu industriju, već i čitavo njeno gospodarstvo baciti na koljena. Pritom ruski analitičari navode kako će opskrba iz ukrajinskih nuklearki biti dovoljna za ključne potrebe ukrajinskih građana, dječje vrtiće, škole i bolnice, dok će sve ostalo trpjeti velike štete i imati isto takve posljedice.
S druge strane ukrajinski napadi na rusku infrastrukturu posljednjih tjedana postaju sve češći, a posljedica su uglavnom velikog povećanja vlastite proizvodnje dronova. Kijev također ne krije svoju namjeru da nanese što je moguće veću štetu ruskoj, prije svega energetskoj infrastrukturi.
Međutim, opseg i moć tih napada neusporedivo je manja od onih koje Rusi vrše balističkim ili hiperzvučnim raketama dalekog dometa, i za sada utječe samo na određeni pad ruskog izvoza nafte koji se mjeri samo u manjim postotcima.
Između ostalog, i iz tog razloga Kijev proteklih dana intenzivno, gotovo na dnevnoj bazi vrši politički pritisak na zapadne zemlje, a isto tako i na SAD koji to jedino koči, da skine zabranu korištenja isporučenih zapadnih raketa dugog dometa za napade na strateške objekte u dubini matičnog ruskog teritorija (međunarodno priznatog).
Dok Zapad taktizira, Kijev preuzima inicijativu: Novi plan u igri?
