Bio je to samo još jedan petak ujutro na tajvanskom otoku Kinmen, nekoliko kilometara od kineske obale, kad je zrakoplovna sirena uznemirila građane. U lokalno, vladinom uredu ljudi su ugasili svjetla i sklonili se pod stolove. Drugi su bježali u podzemnu garažu. U obližnjoj bolnici osoblje se žurno bacilo na liječenje ljudi koji su ulazili sa krvavim ozljedama. No krv je bila lažna, a stradali su bili volonterski glumci. Zajedno s državnim službenicima sudjelovali su u obaveznim civilnim i vojnim vježbama koje su prošlog mjeseca održane diljem Tajvana. Svrha? Vježbanje odgovora na mogući napad Kine, piše BBC.
Kina je dugo obećavala “ponovno ujedinjenje” sa samoupravnim Tajvanom i nije isključila uporabu sile. To je prijetnja koju Tajvan sve ozbiljnije shvaća. Predsjednik William Lai, koji je preuzeo dužnost prošle godine, stoji iza jednog od najsnažnijih pokušaja jačanja obrane u posljednjih nekoliko godina. Jedan od njegovih najvećih izazova, međutim, jest uvjeriti vlastiti narod u hitnost situacije. Dok je njegov obrambeni program dobio podršku, izazvao je i kontroverze.
“Potrebne su nam ove obrambene vježbe, vjerujem da postoji prijetnja iz Kine,” kaže Ben, financijski stručnjak koji radi u Taipeiju. “Ali šanse za kinesku invaziju su male. Da su zaista htjeli napasti, već bi to učinili.” Kao i Ben, većina ljudi na Tajvanu – 65% prema istraživanju Instituta za nacionalnu obranu i strateška istraživanja (INDSR) objavljenom u svibnju – smatra malo vjerojatnim da će Kina napasti u sljedećih pet godina. To je unatoč upozorenju SAD-a da je prijetnja Tajvanu “neposredna” i da se Peking priprema da vojno bude sposoban za invaziju do 2027.
❗️🇨🇳⚔️🇺🇸 – On September 3, 2025, China will display four new anti-ship missiles—YJ-15, YJ-17, YJ-19, and YJ-20—at its military parade, aimed at countering U.S. naval dominance, particularly aircraft carriers, in regions like the Taiwan Strait and South China Sea.
These missiles… pic.twitter.com/4mpF8iKPc7
— 🔥🗞The Informant (@theinformant_x) August 19, 2025
Tajvanske vojne pripreme
Lai i njegova vlada često ponavljaju frazu kojom objašnjavaju svoj motiv: “Pripremajući se za rat, izbjegavamo ga.” Naglašavaju da ne traže sukob, već samo koriste pravo Tajvana da ojača obranu. Uz velike vojne reforme, žele i povećati obrambeni proračun za 23% iduće godine na 31 milijardu dolara, što bi bilo više od 3% njihovog BDP-a, pod pritiskom SAD-a da više ulažu u obranu. Lai je obećao povećati to na 5% do 2030. Nakon produženja obaveznog vojnog roka, Tajvan je povećao plaće i beneficije za vojnike te uveo rigoroznije vježbe.
Ove mjere ciljaju riješiti dugotrajne probleme s nedostatkom vojnika i niskim moralom – vojnici su se ranije žalili na lošu obuku i nazivali su ih “jagodasti vojnici” zbog percepcije njihove slabosti. Godišnje vojne vježbe Han Kuang, koje simuliraju odgovor na kineski napad, preuređene su da zamijene skriptirane vježbe realističnijim simulacijama. Ove godine bile su najduže i najveće do sada, s 22.000 rezervista, što je oko 50% više nego prošle godine. Osim borbe protiv tzv. sive zone i kampanja dezinformacija, glavni fokus bio je priprema za urbani rat.
Vojnici su vježbali odbijanje neprijateljskih napada na sustavu javnog prijevoza, autocestama i predgrađima. U Taipeiju su uvježbavali ukrcavanje raketa na jurišne helikoptere u parku uz rijeku i pretvorili školu u radionicu za popravak borbenih tenkova. Vlada također priprema građane za invaziju, povećavajući učestalost i opseg civilnih obrambenih vježbi.
China just released footage of recent military drills amid rising tensions with Taiwan. 🇨🇳🇹🇼 pic.twitter.com/flP1RBZtZ0
— Jesse Cohen (@JesseCohenInv) August 2, 2025
Vježbe evakuacije i spašavanja
Jedna od najvećih ikad, nazvana Vježba urbane otpornosti, održana je prošlog mjeseca. Tijekom nekoliko dana svaki veći urbani centar na Tajvanu imao je zračne uzbune. Stanovnici određenih četvrti morali su se skloniti u zatvorene prostore, a hoteli, trgovine i restorani obustaviti poslovanje. Putnici nisu smjeli ulaziti ili izlaziti iz vlakova i aviona. Svako kršenje naredbi moglo je rezultirati novčanom kaznom. U središtu Taipeija hitne službe i volonteri vježbali su evakuaciju ozlijeđenih, gašenje požara i spuštanje niz zgrade koje su izgledale kao da su pogođene raketama. Medicinski timovi sortirali su evakuirane u garaži, previjali rane i postavljali infuzijske vrećice ispod šatora.
Neki Tajvanci to odobravaju. “Mislim da je to dobra stvar. Jer vjerujem da je prijetnja porasla,” kaže uredski radnik Stanley Wei. “Pogledajte kako nas Kina okružuje,” kaže pokazujući na kineske vojne vježbe koje okružuju Tajvan ratnim brodovima. “Vjerujem u mirnu suživot s Kinom, ali trebamo i ojačati obranu,” kaže Ray Yang, IT stručnjak. “Prije rata u Ukrajini nisam mario za ovu mogućnost kineskog napada. Ali nakon Ukrajine, počeo sam zaista vjerovati da se to može dogoditi.”
Neki su, međutim, skeptični. “Čak i ako dođe do napada, što mi možemo učiniti?” pita se inženjer Liu. “Nisam siguran da bi oni uopće napali. Ta prijetnja je uvijek postojala.”
🚨Update: Taiwan conducts live fire drills in the streets in preparation to repel a Chinese invasion! US has occupied the rogue Chinese territory and is shipping arms to Taipei! pic.twitter.com/cb8tUxaIHo
— US Homeland Security News (@defense_civil25) July 14, 2025
‘Zašto bi oni naškodili običnim ljudima?’
Na Kinmenu je skepticizam još izraženiji. Taj mali otok, koji je doživio smrtonosne sukobe između kineskih i tajvanskih snaga krajem 1940-ih i 50-ih, smatra se prvim frontom mogućeg napada. No s poboljšanjem odnosa između dviju obala i ekonomskih veza, mnogi na Kinmenu gledaju na blizinu Kine kao prednost, a ne prijetnju. Veći dio kinmenske ekonomije sada je usmjeren na kineske turiste koji brodovima prelaze uski prolaz iz Xiamena, najbližeg kineskog grada. Yang Peiling (77) vodi dućan na Kinmenu s tradicionalnim grickalicama. Kao djevojčica je svjedočila kineskoj artiljerijskoj paljbi s Xiamena tijekom Drugog kriznog razdoblja Tajvanskog tjesnaca 1958.
Yang i njena obitelj preživjeli su skrivajući se u planinskim pećinama. Drugi iz sela nisu. Desetljećima kasnije, ona dočekuje jednodnevne turiste iz Xiamena u svojoj trgovini. “Kina nas sada neće napasti,” tvrdi. “Svi smo Kinezi, svi smo jedna obitelj. Zašto bi naškodili običnim ljudima?” U suvenirnici niz cestu, prodavačica Chen se slaže: “Ako bi oni raznijeli naše zgrade i ubili nas, kakav smisao ima zauzeti takvu zemlju? Dobit će Tajvan bez ičega, a to im ništa ne donosi.”
Ovo mišljenje – da bi invazija na Tajvan za Kinu bila preskupa i besmislena – dijeli mnogi Tajvanci. Peking je više puta naglasio da želi “mirno ujedinjenje”, što neki tumače kao znak da želi sačuvan Tajvan. No Lai tvrdi da je Kina “strana neprijateljska sila” koja planira “pripojiti” Tajvan i nastavlja “političku i vojnu zastrašivanje.” Još jedan faktor koji dugo umiruje Tajvance jest da je SAD zakonski obavezan pomoći Tajvanu u obrani. Iako ankete pokazuju da je taj osjećaj sigurnosti oslabio tijekom administracije predsjednika Donalda Trumpa, neki i dalje vjeruju da bi SAD pomogao Tajvanu u slučaju napada – a Kina bi se nevoljko upustila u izravni vojni sukob s Amerikom.
Kad padne Zelenski, on dolazi: Otkriveno kako su Amerikanci pokušali izvesti prevrat
Rasprava o tome hoće li Kina napasti
Hoće li Kina izvršiti invaziju dugo je egzistencijalno pitanje na Tajvanu. No hitnost tog pitanja porasla je zbog eskalacije tenzija, osobito od izbora Williama Laija prošle godine. Lai, koji inzistira da Tajvan nikada nije bio dio Kine, i njegova Demokratska progresivna stranka (DPP) od strane kineske vlade proglašeni su “separatistima”. Peking je optužio Laiovu vladu da ih namjerno provocira, osobito obrambenim programom.
Svaka formalna deklaracija neovisnosti Tajvana mogla bi izazvati kinesku vojnu akciju, jer Kina ima zakon koji predviđa uporabu “ne-mirnih sredstava” kako bi spriječila “secesiju” Tajvana. Lai tvrdi da je Tajvan već suverena država i da nema potrebe za formalnim proglašenjem neovisnosti.
Osim zaoštravanja retorike, Kina sve češće šalje svoje ratne avione i brodove u tajvanski zračni prostor i vode. Kina nikad nije potvrdila američku tvrdnju da se priprema vojno biti sposobna izvršiti invaziju do 2027., ali jasno jača svoju vojsku, mornaricu i naoružanje, što će pokazati na spektakularnoj paradi sljedeći mjesec. Stručnjaci se razilaze oko toga planira li Kina doista uskoro izvršiti invaziju. No mnogi se slažu da tenzije, uz kineske vojne poteze, povećavaju mogućnost sukoba.
Svima ispod radara Putin vuče konce na važnom području: Stiže tajna ruska vojska
Iskrcavanja na plažu, raketni napadi i sabotaža kabela
Postoje mnogi načini na koje Kina može napasti. Osim iskrcavanja na plažama Tajvana ili lansiranja raketnih napada, mogla bi uspostaviti zračne i pomorske blokade ili prekinuti podmorske komunikacijske kabele. No neki, osobito tajvanska vlada, vjeruju da se već odvija suptilnija invazija: gdje Kina pokušava osvojiti srca i umove običnih Tajvanaca u nadi da će jednog dana izabrati ujedinjenje.
Službeno, Kina potiče trgovinske, ekonomske i kulturne veze s Tajvanom. Neformalno, prema analitičarima i tajvanskim dužnosnicima, Peking je također ulagao u kampanje dezinformacija i operacije utjecaja. Jedno istraživanje Instituta V-Dem Sveučilišta u Gothenburgu u Švedskoj pokazalo je da je Tajvan već godinama najviše ciljano mjesto na svijetu za kampanje dezinformacija koje vodi strana država. U ožujku je Lai upozorio na produbljivanje kineskog utjecaja u tajvanskoj ekonomiji, kulturi, medijima pa čak i vladi te najavio niz mjera za pojačanje sigurnosti. Nekoliko tajvanskih vojnika i vojnih dužnosnika zatvoreno je zbog sumnje u špijunažu za Kinu.
Članovi DPP-a, uključujući bivšeg Laiovog suradnika, također su optuženi za špijunažu. U međuvremenu, tajvanske slavne osobe naklonjene Kini, influenceri na društvenim mrežama i kineski supružnici tajvanskih državljana podvrgnuti su strogoj kontroli, a neki su deportirani ili prisiljeni otići. Lai je također podržao vrlo kontroverzni pokret iz baze usmjeren na istjerivanje političara oporbe za koje se smatra da su prebliski Kini.
‘Lai je lud u načinu na koji govori Kini’
Postoje znakovi javne podrške obrambenom programu. Istraživanje INDSR-a pokazalo je da više od polovice Tajvanaca podržava povećanje obrambenih izdataka, a još veći broj podržava kupnju oružja iz SAD-a. No postoji i zabrinutost. Jedan stav je da obrambeni program i Laiova retorika provociraju Kinu, što bi moglo dovesti do rata.
“Mislim da je Kina vrlo jednostavna,” kaže prodavačica Chen s Kinmena. “Sve dok im ne kažeš da želiš neovisnost, neće ti ništa napraviti. Ali William Lai je lud u načinu na koji se obraća Kini. To će ih razbjesniti. Nikad se ne zna, jednog dana Xi Jinping bi mogao postati jako nezadovoljan i napasti nas.”
Tko bi slao vojnike u Ukrajinu i ostaje li Hrvatska izvan sukoba: Rastu tenzije zbog novih planova
Ankete dosljedno pokazuju da većina Tajvanaca želi “status quo”, što znači da ne žele ni ujedinjenje s Kinom ni formalno proglašenje neovisnosti. Politička oporba, kojom dominira stranka Kuomintang (KMT), optužuje DPP da koristi prijetnju kineske invazije za širenje straha i pridobivanje političke podrške. Alexander Huang, direktor međunarodnih poslova KMT-a, opisao je DPP kao “bespotrebno verbalno zastrašivanje Kine i narušavanje stabilnosti u Tajvanskom tjesnacu.” Ipak, drugi tvrde da Tajvanci moraju zauzeti čvrst stav prema Kini. “Građani moraju prihvatiti da je Kina prijetnja Tajvanu i da može upotrijebiti silu, te da se trenutno priprema za to,” rekao je dr. Shen. “Zato se službenici nacionalne sigurnosti i vojska moraju prije svega za to pripremiti.”
