Stranke sirijskih Kurda uskoro će poslati svoje izaslanstvo u Damask na razgovore o političkoj budućnosti svoje regije, rekao je vodeći kurdski političar, dok nastoje unaprijediti svoj cilj prema regionalnoj autonomiji unatoč protivljenju islamističkih vladara.
Više od šest mjeseci nakon svrgavanja Bashara al-Assada, kurdski zahtjevi za regionalnom autonomijom pojavili su se kao jedna od glavnih rascjepa u novoj Siriji, čemu se protive privremeni predsjednik Ahmed al-Sharaa i njegovi moćni saveznici u susjednoj Turskoj. Potlačene od strane Assada, suparničke skupine sirijskih Kurda prošlog su mjeseca objavile zajedničku viziju pozivajući na ujedinjenje kurdskih regija kao političke i administrativne jedinice unutar federalne Sirije, s ciljem očuvanja kurdskih dobitaka tijekom rata.
‘Nefleksibilna pozicija’ vlasti iz Damaska
“Naš dokument o kurdskoj viziji bit će osnova za pregovore s Damaskom. Delegacija je blizu toga da bude spremna za pregovore s Damaskom”, rekao je za Reuters Aldar Xelil, član predsjedničkog vijeća Stranke demokratske unije (PYD), dominantne frakcije u sjeveroistočnoj Siriji. No dodao je: “Možemo se suočiti s nekim poteškoćama jer je njihova pozicija još uvijek nefleksibilna.”
Njegovi komentari ukazuju na ograničeni napredak u premošćivanju razlika između strana otkako su u ožujku potpisale sporazum usmjeren na integraciju sigurnosnih snaga predvođenih Kurdima i drugih upravnih tijela u sjeveroistočnoj Siriji sa središnjom vlasti u Damasku. Vlasti predvođene Kurdima već su imale kontakte s Damaskom, uključujući i putem odbora zaduženog za raspravu o budućnosti Sirijskih demokratskih snaga predvođenih Kurdima, moćnih sigurnosnih snaga koje podupiru Sjedinjene Države. Prošlomjesečnu kurdsku deklaraciju usvojili su i PYD i njegov glavni rival, Kurdsko nacionalno vijeće (ENKS).
Nakon deklaracije, Sharain ured izdao je priopćenje u kojem se odbacuje svaki pokušaj “nametanja podjele ili stvaranja separatističkih kantona” bez nacionalnog konsenzusa. Kurdske skupine su zauzvrat odbacile prijelazne aranžmane koje je sastavila njegova administracija, uključujući ustavnu deklaraciju koja je fokusirala moć u Sharaaovim rukama i ojačala ulogu islamskog zakona.
U kurdskoj poruci se koraci koje je poduzeo Damask opisuju kao jednostrani, ali se dodaje: “Tražimo raspravu i sudjelovanje”. Pozivi na federalnu vladavinu dobili su zamah u Siriji nakon masovnih ubojstava pripadnika alavitske manjine u ožujku od strane islamističkih militanata u obalnom području zapadne Sirije, a neki Alaviti također pozivaju na decentraliziranu vladavinu. Xelil je rekao da je uloga sigurnosnih snaga predvođenih Kurdima bila osigurati “sigurnost i sigurnost ove regije” i ako to “nije zajamčeno ustavno, zakonski i politički, onda će rasprava o pitanju odlaganja oružja biti uzaludna”.
Turska kao odlučujući faktor
Turska, koja se pojavila kao igrač s još većim utjecajem u novoj Siriji (ofenziva je krenula iz blizine turske granice), dugo se protivila autonomiji sirijskih Kurda. Nakon prošlomjesečne objave, predsjednik Tayyip Erdogan odbacio je pozive na federalizam kao “ništa više od sirovog sna”.
Turska sumnja u dominantnu skupinu sirijskih Kurda proizlazi iz njezinih veza s Radničkom strankom Kurdistana (PKK), koja se ranije ovog mjeseca odlučila raspustiti i okončati desetljeća oružane borbe s Turskom. Xelil je rekao kako očekuje da će potez PKK utjecati na stav Turske o Siriji. “Turska je prisutnost PKK-a ili skupina pod njegovim utjecajem smatrala izgovorom za napad na sjeveroistočnu Siriju”, rekao je. “Sada neće biti izgovora da Turska napadne regiju.”
SAD procjenjuje da je ova zemlja pred ratom ‘epskih razmjera’: Napad na rusku bazu
