Novi Nacionalni plan stambene politike, kako doznaje N1, uključuje i mjeru oporezivanja praznih stanova putem – poreza koji se dosada nije primjenjivao na vikendice. Cilj je natjerati vlasnike da ih iznajme i tako ohlade usijano tržište nekretnina.
Iza šestotinjak tisuća prozora zjape prazni stanovi. Istovremeno, cijene kvadrata lete u nebo. Država je zato konačno odlučila poslušati struku – stiže porez na nekretnine!
“Razmišljamo o porezu na prazne nekretnine”
“Razmišljamo o subvencioniranju, ali s druge strane, još važnije, razmišljamo o uvođenju poreza na nekretnine. Prije svega za one koje stoje prazne”, rekao je Branko Bačić, potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva.
Danas je nemoguća misija ne samo kupiti nego i iznajmiti stan po pristojnoj cijeni.
“Veliki broj stanova, primjerice, u 2022. godini nije potrošilo niti jedan kilovat električne energije, što znači da su prazni, a tu su”, dodaje Bačić.
Otprilike 54.000 praznih stanova samo u Zagrebu
Samo u Zagrebu – pokazuju barem tako brojila HEP-a koja se cijelu godinu ne vrte – prazno je 54.000 stanova.
“Te stanove treba staviti u funkciju. U tom se dokumentu sugerira oporezivanje, da se ti stanovi tretiraju kao vikendica, kao treća nekretnina, ne bi li se stavili u funkciju, ne bi li se stavili na tržište”, rekao je Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika.
Ministar financija Marko Primorac već je dao naznačiti na koji će se način na mala vrata uvesti porez na nekretnine, upravo modifikacijom poreza na kuće za odmor – koji će promijeniti ime:
“Taj porez ima jedan nespretan naziv, on mora prije svega promijeniti svoje ime. Sada postoji dilema kod pojedinaca, ako se radi o porezu na kuće za odmor, odnosi li se to i na prazan stan u centru nekog grada. Odnosi! Odnosi se na sve objekte i građevina ili dijelova građevina, osim na one u kojima netko živi ili je netko trajno iznajmio”, kazao je.
U 2024. stanovi i kuće skuplji za devet posto
Cijene nekretnina u Hrvatskoj rastu i dalje mimo svake logike, unatoč činjenici da je zemlja preplavljena praznim stanovima. Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku govore da su u prvom kvartalu ove godine, u odnosu na isto razdoblje lani stanovi i kuće skuplji za 9,1 posto. Ako govorimo o cijenama novogradnje, i one su više nego lani. Novi kvadrati početkom 2024. skuplji su za 6,2 posto nego početkom 2023. godine. Najskuplji stanovi su u, naravno, Zagrebu, gdje su u prva tri mjeseca 2024. na godišnjoj razini skuplji za 8,8 posto.
Odlazi li i porez na prvu nekretninu u povijest?
Jednak ritam rasta cijena drži i Jadran s porastom od 8,9 posto na godišnjoj razini, ako uspoređujemo prvi kvartal 2024. s prvim kvartalom lani.
“Ono što bi porez na nekretnine svakako trebao napraviti jest aktivirati nekretnine koje zjape prazne, država ih ima puno, gradovi isto, ali ih ima u privatnom vlasništvu. Imate firmi i ljudi koji imaju jako puno stanova, mislim da se njih ne može tretirati isto kao i onoga tko je vlasnik jednog dva ili više stanova”, rekao je Damir Ljutić, arhitekt i urbanist.
O socijalnom elementu razmišlja se i u Vladi, pa dok je očito pala odluka o uvođenju poreza na nekretnine na višak imovina, vjerojatno će se ponovno ukinuti onaj na kupnju prve nekretnine.
“Razmišljamo tu i o porezu na prvu nekretninu, ukidanju poreza na prvu nekretninu, razmišljamo o novim stanovima na principu POS-a, gdje bi model izgradnje novih stanova dijelili, surađivali s jedinicama lokalne samouprave, kako bismo u ubrzanom modelu mogli izgraditi nove stanove – bilo za prodaju bilo za najam”, tvrdi Bačić.
Više stanova – manja cijena, jasna je logika. Kada će ona zaživjeti u praksi, ovisit će o tome i kada će strategija stanovanja – koju bi Bačić trebao predstaviti za koji tjedan – dobiti i svoje operativne planove.
