Totalna zbrka nastala je nakon što je Kaufland u glavnom nam gradu odlukom vjerojatno svojih marketinških stručnjaka donio odluku – reklame na hindskom jeziku kojeg govori preko 350 milijuna ljudi u Indiji i dosta ljudi u Hrvatskoj.
Domovinski pokret je tako Kaufland prijavio Državnom inspektoratu zbog plakata na hindskom jeziku u Zagrebu.
“Sporna” reklama se nalazi na tramvajskoj stanici u Draškovićevoj u Zagrebu i prikazuju fotografije proizvoda preko njih je ispisana poruka: “Abot-kamay mo na ang tahanan mo, lahat ng lasang kinasasabikan mo, presyong abot-kaya”.
Na dnu plakata je ispisan kratki prijevod poruke na hrvatski: “Dom je bliže nego što misliš. Poznati okusi i povoljne cijene”, prenosi Index.
Znači li to da će DP reagirati na plakate na engleskom i drugim stranim jezicima koje trgovački lanci objavljuju za vrijeme turističke sezone? U priopćenju DP – a se uz to ne spominju plakati koje je trgovački lanac Kaufland nedavno objavio na tagaloškom, jeziku kojim se govori na Filipinima i koji je baza službenog filipinskog jezika. Zašto i kako im je to promaklo?
Glavina: “Mi smo turistička zemlja”
Ministar turizma Tonči Glavina rekao je da razumije stav koalicijskog partnera DP-a koji inzistira na tome da se u službenoj komunikaciji u Hrvatskoj koristi hrvatski jezik, ali i da treba uzeti u obzir činjenicu da smo turistička zemlja u kojoj se komunicira i na stranim jezicima. Doduše, ministrova argumentacija nekome također može biti diskutabilna jer svakome je jasno da iza reklama na hindskom jeziku očito stoji marketinška procjena, a ne turizam. Koliko god podataka HTZ uporno dostavlja, još uvijek nije zabilježen strašan priliv turista iz Filipina ili Indije koji su došli otkriti čari Jadranskog mora.
Profit ili Hrvatska pitanje je sad!
– Profit ne bi smio biti ispred hrvatskog jezika i kulture – poručio je DP – ov ministar poljoprivrede David Vlajčić i dodao kako su engleski, njemački ili primjerice francuski, jezici koji se prvenstveno koriste u turističke svrhe. No, kažu kako u ovom konkretnom slučaju smatraju da se strani radnici trebaju integrirati u društvo i prihvatiti hrvatske vrijednosti.
Valjda jer ovdje vrlo vjerojatno nisu turistički nego se znoje na biciklima, motorima i gradilištima. Da ovdje jesu turistički, bi li to onda značilo da je njihov jezik potencijalno prihvatljiv na reklamama? Bi li onda vrijedili više kao ljudi?
Ili profit, kako tvrde u DP – u, ne može biti iznad hrvatskog jezika? Ili postoji neki iznos nakon kojeg ipak malo može biti iznad hrvatskog jezika i kulture?
Što je sa slobodom, slobodnim tržištem i donošenjem strateških odluka poslovnih subjekata? Što ako netko u Hrvatskoj odluči primjerice reklamu napisati na finskom ili mongolskom jeziku i pritom tržišno propasti? Treba li Država zaista uplitati svoje regulatorne prste u tržišne odluke na ovaj način?
Minstar Glavina istaknuo je da o inicijativi DP-a može govoriti samo načelno jer nije konkretno upoznat ni s plakatom ni s konferencijom DP-a na kojoj su najavljene prijave protiv Kauflanda.
J.T.
