Republika Srpska i Federacija BiH u 2025. godini raspolagat će ukupnim proračunom od 14,32 milijarde KM.
Naravno, svaka od njih raspolaže i planira vlastitim novcem, pa će tako Republika Srpska imati 6,07 milijardi KM, dok je proračun Federacije BiH 8,25 milijardi KM, prenose Neazvisne novine.
A prema planu potrošnje, najviše novca, i to u oba entiteta, bit će raspoređeno za isplatu plaća i mirovina, a značajan iznos novca bit će utrošen i na otplatu dugova.
No, krenimo redom.
Proračunski deficit i raspodjela sredstava
Prema analizi koju je proveo Radio Slobodna Europa (RSE), primjetno je da su i Srpska i Federacija BiH planirale proračunski deficit u 2025. godini.
Tako, prema projekciji proračuna Republike Srpske, planirani prihodi u ovoj godini trebali bi biti 5,29 milijardi KM, dok će rashodi biti 5,40 milijardi, pa se dolazi do podatka da će manjak u proračunu biti 110 milijuna maraka (0,11 milijardi).
Federacija BiH bi po planu trebala imati prihode od 6,8 milijardi KM, ali će rashodovna strana biti 7,12 milijardi, što vuče proračun u deficit od 320 milijuna KM.
Što se tiče financiranja, stvari stoje ovako.
U 2025. godini planirano je da iz proračuna Republike Srpske bude osigurano 1,95 milijardi KM za isplatu mirovina.
Za plaće zaposlenih u javnom sektoru bit će potrebna 1,21 milijarda KM, dok su za socijalna davanja planirane 0,53 milijarde KM, odnosno oko 530 milijuna maraka.
Za otplatu duga u ovoj godini Srpska je kroz proračun planirala 820 milijuna KM.
S druge strane, proračunom Federacije BiH predviđeno je da će za isplatu mirovina biti potrebno 3,3 milijarde KM, a za plaće će trebati 440 milijuna KM.
Ono što je ovdje na prvu primjetno jest ogromna razlika u novcu koji entiteti izdvajaju za plaće zaposlenih u javnom sektoru. No, to je zbog toga što se zdravstvena zaštita, osnovno i srednje obrazovanje, kao i policija, u FBiH financiraju iz proračuna kantona, dok je u Srpskoj sve to na razini Republike.
Kada je riječ o ostatku proračunskih sredstava Federacije BiH, na socijalna davanja otići će 1,44 milijarde KM, a za otplatu duga planirano je 1,09 milijardi KM.
Razvojni potencijal proračuna: Jesu li entiteti na pravom putu?
Ostatak novca iz proračuna bit će raspoređen na različite kategorije.
Komentirajući navedene podatke, ekonomisti smatraju da se oba proračuna ne mogu smatrati razvojnima te da u njima ne vide ništa novo u odnosu na prethodne godine.
“Proračunima su pokrivene osnovne potrebe i servisiranje dugova. Razvojna komponenta eventualno se može razmatrati kroz projekte koji se financiraju kreditima. Izdvajanja za znanost i kulturu su minimalna. Dakle, ništa novo”, kaže za Nezavisne novine Slaviša Raković, ekonomist.
Da bi proračun bio razvojni, navodi Raković, trebalo bi provesti analizu učinkovitosti konsolidiranih proračuna svih razina vlasti te fondova, a zatim krenuti u racionalizaciju, pa čak i neke oblike štednje kako bi se ukupna sredstva bolje rasporedila.
I za ekonomista Ermina Ceru, da bi proračun bio razvojni, potrebno je raditi na dugoročnom unaprjeđenju ekonomske, socijalne i infrastrukturne osnove društva.
Toga, kako kaže za Nezavisne, u ovom trenutku nema.
“Kada se uzme u obzir način na koji vlade prezentiraju strukturu proračuna, mogao bi se steći dojam da ti proračuni imaju elemente koji se mogu smatrati razvojnima, ali činjenica je da se već dugo vremena proračuni i jednog i drugog entiteta ne mogu smatrati takvima jer je udio razvojnih aktivnosti u ukupnoj strukturi zanemariv”, kazao je Cero.
