Uoči skorih lokalnih izbora (kao i prilikom parlamentarnih) jedna od neizostavnih tema je i priuštivo stanovanje. Kandidati za gradonačelnike, posebice u velikim i/ili gradovima u kojima je taj problem najizraženiji, mahom igraju i na kartu projekata za ublažavanja tog problema. Većina ih pritom nudi i rješenja u obliku priuštivih najmova, bilo stavljanjem u funkciju postojećih nekretnina u vlasništvu lokalnih jedinica ili izgradnjom novih. U opticaju su prilično ambiciozni planovi u čijem financiranju svi računaju i na “kviska” EU fondova, kao što se na ta sredstva nemalo oslanja i Vlada u 1,2 milijarde eura teškom Nacionalnom planu stambene politike do 2030. Kad je riječ o stanogradnji za najam, odnedavno je lokalnim vlastima na raspolaganju dodatni financijski alat. Hrvatska banka za obnovu i razvoj promijenila je, naime, uvjete za ukupno 172 milijuna eura vrijedan program Urbani razvojni fond (URF) pa se sada mogu prijavljivati investicijski projekti koji uključuju i stanogradnju za najam, a i rokovi otplate kredita su produljeni s 15 na 25 godina.
“Izmjenom programa kroz proširenje prihvatljive namjene financiranja, ali uz zadržavanje svih postojećih kriterija održivosti, program se dodatno usmjerava na rješavanje jednog od najvažnijih izazova današnjice – osiguravanje pristupačnog stanovanja u urbanim sredinama, podcrtavaju iz državne razvojne banke na čelu s Hrvojem Čuvalom. Isto tako, dodaju, produljenjem maksimalnog roka JLS-ima se dodatno olakšava provedba složenijih i kapitalno zahtjevnijih projekata od javnog interesa.
Za taj program namijenjen za financiranje ulaganja u javnu i poslovnu infrastrukturu obogaćenu društvenim i komercijalnim sadržajima polovica sredstava osigurana iz sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj. Pokrenut je sredinom prošle godine kao financijski instrument s komponentom bespovratnih sredstava, pri čemu se novina u načinu korištenja sredstava fondova EU u programskom razdoblju 2021. do 2027. odnosi na mogućnost kombiniranja s bespovratnim sredstvima u obliku otpisa dijela glavnice. Drugim riječima, do polovice kredita može se pretvoriti u bespovratna sredstva uz uvjet ostvarenja ciljanih indikatora poput održivosti i uključivosti (inače je na dio europskih sredstava nulta kamata).
Apetiti veliki
Prvi kredit u okviru tog programa, u iznosu od 5,4 milijuna eura (uz zadovoljene uvjete za otpis glavnice kredita od 45 posto odnosno 2,4 milijuna eura) odobren je nedavno Novom Vinodolskom za izgradnju sportskog centra s pratećim sadržajima. Prema riječima gradonačelnika Tomislava Cvitkovića, iz gradskog proračuna osigurana su dva milijuna eura.
Na upit o tome jesu li izmjene uvjeta programa URF potaknute povratnim informacijama od strane lokalnih jedinica, te kakav su interes odnosno koje vrste investicija su dosad najviše prijavljivale, do zaključenja Poslovnog dnevnika nismo dobili odgovor iz HBOR-a. No, ako je suditi prema obećanjima pretendenata na vlast u gradovima i općinama o gradnji objekata u sferi javne infrastrukture i istodobnim najavama modela priuštivih najmova, projekata u kojima će se kombinirati jedno i drugo ne bi trebalo manjkati.
I u okviru Nacionalnog plana stambene politike predviđa se, uz ostalo, i Program priuštivog najma. Prema najavama ministra Branka Bačića, on će biti usmjeren na kućanstva s ispodprosječnim primanjima (ali iznad granice siromaštva), i to primarno prema mladima, a računa se da će se tim programom aktivirati oko 9000 stambenih jedinica u privatnom vlasništvu. No, i apetiti ‘lokalaca’ prema gradnji takvih stanova su veliki pa je realno očekivati da će se mnogi okrenuti i HBOR-ovu programu.
Po uzoru na Beč
Zagrebačka vlast na čelu s Tomislavom Tomaševićem nedavno je poručila kako pokreće proces donošenja novog Urbanističkog plana uređenja u Svetoj Klari u sklopu kojega će biti izgrađeno oko 100 novih stanova za priuštivi najam. Za sljedeći mandat planiraju, kažu, izgraditi najmanje 1000 novih stanova za priuštivo stanovanje. Iz Servus Zagreba na čelu s Davorom Bernardićem, pak, tvrde kako po uzoru na Beč planiraju osnovati gradsku agenciju za priuštivo stanovanje, a ideja im je da uz korištenje poticajnih sredstava grade priuštive stanove s najmom od pet eura po kvadratu i prodajnom cijenom od 1700 eura po kvadratu.
Gradonačelnik Splita još jesenas je najavio da na Mejašima idu u gradnju prve zgrade namijenjena priuštivom stanovanju, s 50-ak stanova, a određeni broj postojećih stambenih prostora namjeravaju prilagoditi za najam i u središtu grada. I HDZ-ov Tomislav Šuta koji u izbore za gradonačelnika Splita ide pod sloganom “Dajem ti rič” obećava i jeftine stanove. Ideja mu je da mladi čovjek dobije za 300 eura stan u najam, s tim da se predviđa i mogućnost otkupa po 2000 eura po kvadratu.
Ni kandidati u drugi gradovima nisu ništa manje puni ideja, a bude li se i s pola obećanog krenulo u konkretizaciju projekata i HBOR-ovih bi se 172 milijuna eura moglo brzo potrošiti.
