Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na današnjoj sjednici održanoj u Tuzli prihvatila je informaciju o implikacijama najavljenog uvođenja carina od strane Sjedinjenih Američkih Država, uz inicijativu o pokretanju razgovora i aktivnosti na sklapanju Sporazuma o slobodnoj trgovini sa SAD-om. Usvojen je i zaključak kojim se premijer Nermin Nikšić zadužuje da potpiše tekst inicijative koja će biti upućena Vijeću ministara Bosne i Hercegovine.
„Obraćamo vam se da, u skladu sa svojim nadležnostima, odnosno nadležnostima Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, pokrenete aktivnosti oko potencijalnog sklapanja Sporazuma o slobodnoj trgovini sa Sjedinjenim Američkim Državama, naravno uz uvažavanje odredbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, kao i drugih dokumenata koji uređuju prava i obveze Bosne i Hercegovine prema Europskoj uniji“, navedeno je u inicijativi upućenoj predsjedateljici Vijeća ministara BiH, Borjani Krišto.
Vlada je usvojila i informaciju u kojoj se navodi da su najavljene carine SAD-a već izazvale značajne oscilacije na svjetskim burzama, a analitičari procjenjuju da bi potencijalni trgovinski rat mogao imati dugoročne negativne posljedice, uključujući inflatorne pritiske i usporavanje globalnog gospodarskog rasta.
Za Bosnu i Hercegovinu predloženo je uvođenje carina u visini od 35 posto na određene proizvode. Međutim, kao i u slučaju većine zemalja, SAD su 9. travnja 2025. godine donijele odluku o suspendiranju novih carina na razdoblje od 90 dana.
Prema dostupnim podacima, razmjena s SAD-om čini oko 1 posto ukupne vanjskotrgovinske razmjene BiH. U 2024. godini izvoz u SAD iznosio je 234,5 milijuna KM, dok je uvoz iz SAD-a iznosio 190 milijuna KM. Analiza izrađena prema metodologiji Eurostata pokazuje da BiH u razmjeni sa SAD-om ostvaruje trgovinski deficit, a ne suficit.
S obzirom na neslaganja u analitičkim podacima, kao i na nepotpune i nepotvrđene podatke o ukupnoj razmjeni (uključujući i usluge, ne samo robu), smatra se opravdanim izraditi sveobuhvatnu analizu vanjskotrgovinske razmjene između BiH i SAD-a, na temelju koje bi se mogle poduzeti konkretne aktivnosti za pokretanje razgovora o mogućem sklapanju Sporazuma o slobodnoj trgovini – uz uvažavanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju te obveza koje BiH ima prema EU.
„Unatoč tome što su sporne carine privremeno suspendirane, njihova sama najava stvorila je dodatne pritiske na svjetsko gospodarstvo. Ako bi došlo do njihove stvarne primjene, izazvale bi negativne izravne i neizravne posljedice i za bh. gospodarstvo“, navodi se u informaciji.
Kao izravni učinak ističu se potencijalno negativne posljedice za određene industrijske sektore – prvenstveno namjensku industriju, zatim metalnu i elektroindustriju, kemijsku, kao i u manjoj mjeri prehrambenu i drvnu industriju.
Neizravni učinci mogli bi biti još ozbiljniji, jer se carine odnose i na Europsku uniju, najvažnijeg trgovinskog partnera BiH, što bi se moglo odraziti na daljnje smanjenje potražnje za proizvodima i uslugama iz BiH.
„Ne prejudicirajući hoće li carine biti ponovno aktivirane, neophodno je u što kraćem roku poduzeti korake usmjerene ka pronalaženju obostrano korisnih rješenja. Budući da su SAD jedan od naših najvećih saveznika i iskren prijatelj, vjerujemo da postoji prostor za razgovor i dogovor o ovom pitanju“, zaključuje se u informaciji koju je danas usvojila Vlada FBiH.
